MOSTAR - Priča oko trećeg entiteta koja se sramežljivo pojavljivala u izjavama dijela hrvatskih političara u BiH, i čije smo naznake tek mogli vidjeti u dokumentu zvanom Kreševska deklaracija, ali i programima dvaju HDZ-ova, svoju je punu afirmaciju dobila upravo uoči i nakon ovih izbora.

Hrvatski političari, pogotovo oni iz HDZ-a BiH, počeli su u gotovo svim javnim nastupima zagovarati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom s Mostarom kao stolnim gradom. No, bila to opijenost izvrsnim izbornim rezultatom HDZ-a BiH, ili pak ogorčenost što je Željko Komšić ponovno pomeo hrvatske predsjedničke kandidate sa scene, činjenica je kako se u zagovaranje i obećavanje hrvatske federalne jedinice ide prilično olako.

Više je argumenata za takvu tezu, no ovdje su možda najbitnija dva ili tri. Kako provesti u djelo plan izgradnje hrvatske federalne jedinice, ključno je pitanje na koje niti jedan hrvatski političar, pa bio to Dragan Čović, Božo Ljubić ili netko treći, nije dao odgovor.

Istina je da se radi o planu koji je teško izvediv u praksi, pogotovo nakon listopadskih izbora kada je konstelacija snaga na državnoj razini uvelike promijenjena. Naime, da bi bilo koji prijedlog, pa tako i ovaj koji se tiče federalne jedinice, dobio podršku, potrebno je 28 ruku u Zastupnikom domu Parlamenta BiH. Uz svu podršku koju HDZ-u BiH daje Dodikov SNSD, matematički je nemoguće doći do tog broja zastupnika. Naravno, u svemu je mnogo važnije što misle Bošnjaci o hrvatskom prijedlogu, a reakcije ne daju mnogo nade da će hrvatska federalna jedinica tako skoro ugledati svijetlo dana.

Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić za naš je list kazao kako je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo novo teritorijalno prekrajanje unutar BiH, pogotovo u vremenu kada su ekonomske reforme nužnije.
“Radi se o idejama koje nikada neće dobiti podršku SDP-a”, upozorava Hadžić, nakon čega postaje jasno da šanse za uspjeh ustavne reforme u kojoj će se izgraditi hrvatski entitet postaju još manje. A kada i iz SDA dođu iste poruke, hrvatski političari se moraju zapitati jesu li doista kadri provesti u djelo ono što obećaju.

-------------------------------------------------------- 

Naime, dužnosnici SDA, među kojima predsjednik Sulejam Tihić, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke Adil Osmanović te glasnogovornik Salmir Kaplan, odreda su ponovili istu poruku - ako se bez Bošnjaka nije moglo odlučivati 1992., neće moći ni sada. SDA, dakle, ostaje na tonu da neće pristati na daljnje cijepanje Federacije.

Srpska djelimična podrška

Istodobno, i neki srpski političari, poput lidera PDP-a Mladena Ivanića, ali i lidera SDS-a Mladena Bosića, ne gledaju blagonaklono na podršku SNSD-a hrvatskoj federalnoj jedinici. Ivanić tvrdi kako RS jednostavno nema razloga miješati se u pitanja koja se tiču ustroja i odnosa u Federaciji.

 Iako je jasno da SNSD daje podršku ovom projektu, ne toliko zbog brige za Hrvate koliko zbog osiguranja legitimiteta RS-a, zastupnik ove stranke u državnom Parlamentu Slavko Jovičić Slavuj tvrdi kako je potpora hrvatskim nastojanjima za federalnoj jedinicom način na koji Srbi žele vidjeti BiH u kojoj su svi ravnopravni.

“Jer, ako su Hrvati nezadovoljni, a što u stvarnosti jesu, kako onda mogu ja kazati da sam zadovoljan u ovoj državi. Dakle, onda se krši Ustav koji kaže da su sva tri naroda konstitutivna”, naglasio je Jovičić.

 Međutim, kada je u pitanju podrška stranaca za stvaranje trećeg entiteta, sasvim je jasno da nitko do sada nije dao podršku takvom ustroju BiH.
Iako hrvatski političari očekuju snažniju ulogu Europe i SAD-a u ustavnim promjenama, istina je kako obje velesile nisu uzele u obzir hrvatska nastojanja za ravnopravnošću, pogotovo u ponuđenim butmirskim paketima.

Zašto onda vjerovati kako će podržati stvaranje još jedne teritorijalne jedinice unutar BiH? Signali koji dolaze od administracije SAD-a, a to se moglo vidjeti i prilikom posjeta američke državne tajnice Hilary Clinton, govore kako je nova podjela u BiH nemoguća.

Isto govore i ministri vanjskih poslova Europske unije u svojim prvim komentarima nakon održanih listopadskih izbora, a jedino što se sada izrijekom traži od domaćih vlasti je izbacivanje diskriminirajućih odredbi Ustava BiH, a koje se tiču nacionalnih manjina.

 Zastupnik u Parlamentu BiH Velimir Jukić kaže kako je hrvatska federalna jedinica moguća bez obzira na rascjepkanost teritorija. Stvar je u tome da jedna od tih jedinca bude s hrvatskom većinom, ali ne na način da samo jedan narod ima ekskluzivnost u toj ili ostalim jedinicama.

Malo konkretniji uoči izbora bio je Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH, predloživši uspostavu Hrvatske republike, s tim da bi se hrvatske općine u Posavini i Federaciji izvan te republike našle u nekoj vrsti distrikta.

------------------------------------------------------------------ 

Istodobno, analitičar Slavo Kukić ne vjeruje u ovakav scenarij te upozorava kako bi se stvaranjem hrvatske federalne jedinice Hrvati zbili u jedan omeđen prostor od Stoca do Livna, što bi, smatra, bilo pogubno, u prvom redu za hrvatski narod.
“Kratkoročne političke namjere mogu biti različite, pa je čak moguća i namjera da se određeni politički kadrovi zaštite od različitih progona, no dugoročno će platiti narod 0148, tvrdi Kukić. Pritom su ključna pitanja gdje je središnja Bosna i Posavina, a formiranje trećeg entiteta značilo bi u praksi, navodi Kukić, novi poziv na iseljavanje Hrvata iz središnje Bosne i otpisivanje bilo kakve mogućnosti povratka na one dijelove Posavine odakle su početkom devedesetih protjerani.
“Također, to bi značilo definitivno zaključavanje vrata Hrvatima u svim većim središtima u BiH, prije svega Sarajevu, Tuzli, Zenici i Banjoj Luci. Dakle, radi se o reduciranju Hrvata na prostor od Stoca do Livna”, zaključio je Kukić.

 Međutim, daljnje nezadovoljstvo i frustracije Hrvata svakako će imati dalekosežne posljedice za razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao države, što bi trebala biti opomena svakome tko budućnost BiH gleda isključivo kroz oči lažnog, odnosno formalnog multikulturalizma, pri čemu se kultura, jezik i prava jednog od naroda, čija tradicija možda seže najdublje u prošlost BiH, sustavno krši.  

 Bošnjaci: Nemoguće stvaranje hrvatskog entiteta
Bošnjaci su tradicionalno najoštriji protivnici rješenja koje bi uključivalo stvaranje federalne jedinice s hrvatskom većinom. Tako novoizabrani član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tvrdi da je namjera Hrvata da stvore treći entitet s hrvatskom većinom utopija. Predsjednik SDA Sulejman Tihić bio je još i oštriji pa je tako Čovića upozorio da daljnjom pričom o entitetu neće imati partnera u bošnjačkim političkim strankama, a ni u SDP-u BiH.

“SDA neće pristajati na ucjene ili priče koje govore o trećem entitetu, Mostaru kao hrvatskom gradu itd.”, rekao je Tihić. U tome ima i punu podršku SDP-a, čiji su čelnici apriori odbili bilo kakvu priču o novom teritorijalnom prekrajanju granica, odnosno stvaranje federalne jedince s hrvatskom većinom.

------------------------------------------------------------------- 

Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić u izjavi za naš list jasno kaže kako HDZ BiH s takvom retorikom nije ozbiljan partner za razgovore, jer bi bilo kakvo unutarnje prekrajanje granica bilo najlošije rješenje. “Praviti treći entitet kako bi netko zadovoljio svoju taštinu i sujetu, neće moći”, istaknuo je Hadžić.

 Hrvati: Dva entiteta su nemoguća, jedan ili više
Dokle god postoje dva entiteta, jedan u kojem su Srbi većina, a drugi s bošnjakom dominacijom kao što je Federaciji, ne vidim ništa logičnije nego zalaganje za uspostavu više federalnih jedinica, naglasio je Velimir Jukić, zastupnik HDZ-a BiH, kazavši kako bi jedna ili više njih bila s hrvatskom većinom. Iako mnogi napadaju ovakvu vrstu ideja, Jukić misli nisu u pravu, jer ništa loše nema u planu koji bi podrazumijevao ustroj federalne države. No kada govorimo o zbijanju Hrvata na prostor od Stoca do Livna, Jukić upozorava kako se nikada nje govorilo o preseljenju, ali pojašnjava kako se također nije nikada govorilo o ekskluzivnosti bilo kojeg naroda na određenom teritoriju.

“Radi se o multietničkim jedinicama, ali jedna od njih treba biti s hrvatskom većinom. Dakle, trebali bismo šutjeti što smo manjina u svim sadašnjim jedinicama”, naveo je Jukić. Istodobno, ustroj federalne jedince s hrvatskom većinom dovelo bi, smatra Jukić, i do određenog gospodarskog napretka tog teritorija. “Ne tražimo ništa manja prava od drugih naroda, ali da ih možemo konzumirati na isti način kao i ostali. Dakle, kroz odlučivanje i sudjelovanje. Mislim da je federalizacija jedno od takvih rješenja”, zaključio je Jukić.

 Srbi: Jedni za treći entitet, drugi protiv

Zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić misli kako bez rješenja hrvatskog pitanja BiH nema šanse i budućnosti. Tri naroda bi trebala biti, objašnjava Jovičić, potpuno ravnopravna bez obzira na brojnost. Trebala bi biti, jer u praksi to nije tako, što se pokazuje nizom preglasavanja i oduzimanja temeljnih prava Hrvata na odlučivanje. Stoga Jovičić ne vidi ništa loše da hrvatski narod u županijama gdje su većina naprave zajednicu, bez obzira zvala se ta tvorevina treći entitet ili neka hrvatska zajednica.

“Važna su prava, tako da mislim da bi i Bošnjaci trebali podržati borbu hrvatskog naroda za ravnopravnost kroz decentralizaciju zemlje”, pojasnio je Jovičić.

Njegov stranački šef Milorad Dodik, koji je jedan od najglasnijih zagovaratelja formiranja trećeg entiteta, ipak njegovo formiranje veže isključivo uz Federaciju BiH, dakle uz uvjet da taj entitet ne zadire u RS. S druge strane, lider druge najmoćnije stranke u RS-u Mladen Ivanić kritizira priču o teritorijalnom preustroju BiH. “Zašto to treba Republici Srpskoj i što ona time dobiva, koju korist će od toga imati? Na ta pitanja jednom će se morati odgovoriti”, upozorio je Ivanić.

 Drugi model je federalizacija, ali i pomalo zaboravljena opcija ustroja triju republika, onako kako često govori profesor Božo Žepić. Republike u BiH mogu imati nacionalni predznak, smatra Žepić, koji je već ranije potvrdio kako pojedini Bošnjaci također misle da je ustroj od tri republike u BiH moguće provesti. S druge strane, dr. Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ranije je dao zanimljivu tezu prema kojoj unatoč predstavi, koja se igra za međunarodnu zajednicu na terenu, postoje tri potpuno podijeljena društva, tako da treći entitet cijelo vrijeme postoji. Ta treća federalna jedinica stvorila bi ravnopravan odnos između tri naroda, a kod Hrvata bi vjerojatno dovela do jačanja osjećaja prema BiH kao svojoj domovini. Raspudić je mišljenja kako se rješenjem nacionalnog pitanja otvaraju vrata za neke druge stvari poput razvoja ekonomije. Istodobno, neki drugi profesori prava smatraju kako daljnje podjele u BiH nemaju smisla.

Profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan tako upozorava da treći entitet nije rješenje za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini, s čime se slaže i profesor Slavo Kukić.
“To nije interes hrvatskog naroda, nego može biti samo interes velikosrpske politike koja čini sve da Bosnu i Hercegovinu dezintegrira i kojoj je krajnji cilj disolucija BiH. Ako oni koji zagovaraju treći entitet toga nisu svjesni, onda bi trebali razmisliti”, naglasio je Kukić, upozorivši kako se ustrajavanjem na formiranju novog entiteta, umjesto zagovaranja ravnopravnosti svih naroda na cijelom području BiH, igra utakmica za druge.


DOBRE STRANE TREĆEG ENTITETA
1. Stvarna ravnopravnost
2. Jednaka moć odlučivanja
3. Gospodarski oporavak
4. Zaštita kulture i jezika

LOŠE STRANE TREĆEG ENTITETA
1. Strah od preseljenja
2. Upitna Posavina i središnja Bosna
3. Getoizacija i raj za kriminalce
4. Jačanje tenzija

Piše: Dario Pušić

Pobjeda republikanaca nad demokratama u Predstavničkom domu američkog Kongresa bez ikakve dileme donijeće nešto manju zainteresovanost te zemlje za BiH, iako se glavni pravci spoljne politike SAD neće mijenjati, ocjena je političara i analitičara.

--------------------------------------------------------------- 

Arie Livne, savjetnik predsjednika Vlade RS i predstavnik Srpske u Izraelu, smatra da nakon pobjede republikanaca neće biti znatnijih promjena u kursu politike SAD, ali da je moguća nešto manja zainteresovanost za prilike u BiH.

- Ovakvi rezultati bili su predviđeni. Na polovini mandata svaki predsjednik u Americi ima gubitak podrške. Teško je vjerovati da će pobjeda republikanaca imati odraz na BiH. Mislim da bi neke promjene mogle biti u odnosu na Bliski istok - ističe Livne.

Prema njegovim riječima, spoljnu politiku vodi predsjednik SAD i Ministarstvo spoljnih poslova, pa će aktuelni kurs spoljne politike potrajati još dvije godine, navodeći da će i nakon narednih izbora podršku Amerikanaca vjerovatno dobiti Barak Obama.

----------------------------------------------------------- 

Slavko Jovičić, poslanik SNSD u parlamentu BiH, kaže da pobjeda republikanaca najvjerovatnije podrazumijeva da u Kongresu SAD više neće biti izlobiranih rezolucija na štetu srpskog naroda. Prema njegovim riječima, rezolucije koje su ranije donošene nisu proizvele nikakave promjene izuzev psihološkog pritiska.

- Na pojedince je to uticalo tako što su mislili da je toliko važno šta Amerika kaže, pa su bili bojažljivi. Promjene u Americi poruka su da Sarajevo ne treba više likovati, ništa se neće donijeti iz SAD, sve u BiH moraćemo sami dogovoriti - kaže Jovičić, ističući da Amerikance ne zanima pretjerano nijedna zemlja koja nema naftu, izuzev zanimanja koje pokazuju kada je u pitanju širenje NATO.

- Za SAD je važno da djeluju na slabljenju Rusije i Kine, koje svakodnevno bilježe sve veću snagu. Sigurno je da će prestati razna lobiranja, što na izvjestan način jeste veliki značaj - istakao je Jovičić.

------------------------------------------------------------------ 

Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, kaže da neće biti promjena u prioritetima američke politike, gdje BiH i Balkan nikada nisu bili na nivou Bliskog istoka i Centralne Azije.

- Demokratama i republikanacima zajedničko je mišljenje da je Balkan dio problema Evrope. Demokrate misle da postoje dva nezavršena posla, to su BiH i Kosovo. Dolaskom republikanaca taj kurs će ostati, ali će se sasvim sigurno pokazati veća briga za Srbiju - kaže Janjić.

----------------------------------------------------- 

Mediji posljednjih dana objavljuju da pobjeda republikanaca donosi nešto slabije zanimanje SAD za BiH. Mediji iz Federacije BiH navode da mjesto predsjednika Komiteta američkog Kongresa, koji se do sada najviše bavio BiH, dolazi republikanska političarka sa Floride, koja u svojoj karijeri nikad nije pomenula BiH.

Predsjednica Komiteta za spoljne poslove biće Ileana Ros-Lehtinen, koja se nikada nije javno izjašnjavala o BiH i regionu. Upravo su članovi ovog komiteta nekoliko puta dolazili u BiH te pripremali rezolucije u kojim su administraciji preporučivali usvajanje novih politika. Ros-Lehtinenova je snažno proizraelski orijentisana.

U Izvještaju Komisije za istraživanje trošenja donacija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je od 1996. do 2010. godine evidentirano 7.086.585.413 KM donacija, što, prema pretpostavkama članova ovog tijela, predstavlja oko 30 odsto od ukupnih sredstava koje su ušle u BiH.

Na posljednjoj sjednici Komisije istaknuto je da je urađen dobar posao za veoma kratko vrijeme i svi članovi su izrazili nadu da će Tužilaštvo i SIPA iskoristiti Izvještaj i pokrenuti istrage u slučajevima u kojima su iznesene osnovane sumnje u kriminal s donacijama u "Merhametu". Svi članovi Komisije istakli su da su razočarani što od međunarodne zajednice nisu dobili podatke koji se odnose na različite nevladine organizacije koje su nakon rata djelovale u BiH i ulagale donatorska sredstva.

- Napravili smo dobar posao. Javnosti smo iznijeli dokaze o radu federalnne komisije koji je bio skriven i koji je obuhvatio oko tri milijarde KM i skrenuli pažnju na kriminal u "Merhametu" - rekao je predsjedavajući Komisije, Sefer Halilović.

Slavko Jovičić, član Komisije, rekao je da će se zalagati da u narednom sazivu parlamenta BiH bude uspostavljena komisija koja će imati veća ovlašćenja i nastaviti da radi na utvrđivanju trošenja donatorskih sredstava.

- Žao mi je što je Komisija kasno formirana. Počeli smo odmotavati klupko kojem nema kraja. Po medijima se stalno navodi koliko je ušlo sredstava, ali to nikad niko neće utvrditi, jer je novac djeljen za kafanskim stolom - kaže Jovičić. Prema njegovim riječima, nesporna je činjenica da je stizala pomoć u BiH, ali je određen broj nevladinih organzacija vršljalo po BiH i prao i krio novac u sprezi s domaćim lopovima, jer mafija ne poznaje granice.

Komisija za istraživanje trošenja donacija, usvajanjem ovog konačnog izvještaja, završila je rad u ovom sazivu.
 

Nemuštim izjavama da su pojedinci i grupe, odmetnuti od komande bošnjačke Armije RBiH, "vršili pritisak na nebošnjake u Sarajevu", penzionisani general Jovan Divjak pokušava da opere svoju savjest i obraz svoje sabraće u zločinu nad nevinim srpskim narodom u sarajevskom paklu.

Mišljenje je ovo poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavka Jovičića, koji je "Fokusu" kazao da Divjak takvim izjavama pokušava da zametne tragove, odnosno da skrene pažnju javnosti sa stvarnih krivaca za brojna zlodjela počinjena nad Srbima u Sarajevu.

- Divjak pokušava da opere savjest zbog svega onoga što je radio tokom rata kao visoki vojni funkcioner Armije RBiH. Kao Srbin odgovarao je muslimanima u stvaranju navodne mulitietničke Armije RBiH - kazao je Jovičić.

Odluka Suda BiH da ukine pritvor Rijadu Rustempašiću, Abdulahu Handžiću i Edisu Veliću, ljudima iz terorističkih krugova, znak je da je došlo vrijeme da se građani zapitaju da li pravosudni sistem BiH ima ikakvog smisla, ako se ovako ponaša.

Tužilaštvo BiH raspolaže dokazima, odnosno podacima nadležnih policijskih struktura o povezanosti Rustempašića i njegove grupe s terorizmom, a Sud BiH ovako postupa.

Ovo je samo primjer da tužioci mogu imati ne znam kakve dokaze, ali ako su sudije ovakve kakve jesu, onda je sudbina svih predmeta samo u njihovim rukama, a cijeli ishod slučaja sasvim suprotan od očekivanog.

Nisam ni tužilac, ni sudija, ali sam čovjek koji ima obavezu i odgovornost prema građanima koji su me birali da im kažem da ovo što rade Tužilaštvo i Sud BiH ne vodi ničemu i da je ovo rušenje pravosudnog sistema BiH.

Poznato je da su Sud i Tužilaštvo BiH nelegalne institucije, koje je uspostavio OHR, a koje nisu predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. Umjesto da opravdaju svoje postojanje, a sudije i tužioci ogromna primanja, oni se igraju sudbinom naroda i okorjele teroriste puštaju na slobodu.

Sud BiH ovakvom odlukom u slučaju "Rustempašić" ohrabruje druge, potencijalne sljedbenike i simpatizere vehabija u BiH. Kada oni uzmu više maha u BiH, onda će se svi hvatati za glavu i pitati zašto to nismo spriječili.

BiH ima sve mehanizme u svojim rukama, ali nema ljude koji će to provesti. Očigledno je da je ovdje riječ o sprezi ovih institucija s određenim strukturama iz Sarajeva. Smatram da imam pravo da Sud i Tužilaštvo pitam šta oni zapravo rade i dokle će više ovakvim svojim potezima ponižavati srpski narod i Republiku Srpsku.

Rustempašićeva grupa i druge slične ovoj, ako se ikada nađu na prostoru Srpske, biće uhapšene, jer se radi o okorjelim zločincima, kriminalcima i teroristima, a naš MUP sve drži pod kontrolom.

Zanimljivo je da Sud BiH radno-pravni spor rješava po nekoliko godina, a kada je u pitanju teroristička grupa, onda Sud sve riješi u rekordnom roku. Isto tako, oni još nisu izveli pred lice pravde one koji su počinili zločin nad srpskim narodom, a puštaju na slobodu teroriste.

Ni druga parlamentarna Istražna komisija za utvrđivaje načina trošenja donatorskih sredstava ne može se pohvaliti bitnijim rezultatima svog rada, jer od svog osnivanja, pa do danas, nije uspjela da utvrdi koliko je to tačno novca ušlo u BiH, a kamoli gdje je i kako potrošen.

Mišljenje je ovo člana Komisije Slavka Jovičića, koji je kazao da bi u narednom periodu nešto moralo da bude promijenjeno u samom načinu rada Komisije ili da se taj posao prepusti nadležnim, istražnim organima.

Prema njegovim riječima, komisija bi u tom slučaju samo izdavala nalog SIPA, OBA i drugim službama, koje bi se dalje bavile provjerom određenih detalja, poslije čega bi svoja saznanja prosljeđivali komisiji.

- Radi se o kriminalu neslućenih razmjera. Koliko je tačno novca ušlo to se ne zna, ali su procjene da je ušlo preko 40 milijardi dolara donacija, od čega je 98 odsto završilo u FBiH, 1,5 odsto u RS, a 0,5 u distriktu Brčko - naglasio je Jovičić i dodao da se kroz rad došlo do podataka da je u Humanitarnoj organizaciji "Merhamet" pokradeno preko 50 miliona maraka, a da Vlada FBiH ne može opravdati više od dvije i po milijarde, kojima su raspolagale njene institucije.

 -------------------------------------------------------------------------------------

 Mirko Oklić, član Istražne komisije, ukazao je da je mnogima u interesu da se ova tema više ne otvara, jer su u političkom životu i danas aktivni mnogi, koji znaju nešto više o donacijama i donatorima.

On podsjeća da je komisija koja je djelovala u prvom sazivu, opstruisana od Savjeta ministara BiH, koji joj nije dao sredstva za rad.

Okolić podsjeća da je Komisija u drugom sazivu kasno počela s radom, te da se uspjela izboriti za minimalna sredstva za rad u iznosu od 40.000 KM.

- Tužilaštvo, koje ima dosta materijala o trošenju donatorskih sredstava, trebalo bi da nastavi naš rad i da SIPA počne sa istražnim radnjama. Šteta je što naš rad nije potrajao bar još pola godine da posao dovedemo do kraja - naglasio je Okolić i dodao da se na Tužilaštvo BiH vjerovatno vrši pritisak od određenih političkih snaga da se na tome ne radi, jer postoje ljudi, koji su spremni da svjedoče u pojedinim slučajevima.

Okolić naglašava da Tužilaštvo može da procesuira i Bakira Izetbegovića, novoizabranog člana Predsjedništva BiH, koji bez obzira na imunitet treba da otkrije šta zna o ovoj temi.

------------------------------------------------------------------- 

Momčilo Novaković, potpredsjednik DP, smatra da ne treba praviti nove komisije, jer su dva saziva pokazala da rad Komisije, bez obavezujućih odluka, predstavlja gubljenje vremena.

- Evidentno je da je bilo zloupotreba, ali s tim poslom treba da se bavi Tužilaštvo i Sud BiH, odnosno istražne agencije, ukoliko to od njih budu tražili - naglasio je Novaković i dodao da bi Tužilaštvo svoj posao trebalo da radi u skladu sa zakonom, bez obzira da li je riječ o Izetbegoviću, Harisu Silajdžiću ili bilom kom drugom građaninu BiH.

-------------------------------------------------------------------- 

Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP, smatra da ovakva komisija ne bi ni trebalo da postoji da je BiH bolje uređena.

- Čim se formira neka komisija, znak je da redovne institucije sistema ne funkcionišu. Tako je i u ovom slučaju, gdje je postojanje Komisije znak da redovne institucije nisu radile, a prije svega tužilaštva i organi gonjenja - naglasio je Nagradić i dodao da donatori imaju pravo da ne saopšte iznos kompletnih sredstava koja su donirali.

 ------------------------------------------------------------

GLIGORIĆ: OHR treba da se angažuje

Da je postojala ozbiljna namjera da se konačno utvrdi kako su i na koji način potrošene milijade maraka, koje su u BiH pristigle tokom proteklog rata, još na osnovu nalaza prve Komisije za utvrđivanje načina utroška stranih donacija nadležni organi trebalo je da procesuiraju veliki broj odgovornih.

Ovo je "Fokusu" rekao predsjednik prve Komisije, Tihomir Gligorić, ponovivši da je ta komisija utvrdila da je 14 milijardi i 800 miliona KM evidentirano u Ministarstvu ekonomskih odnosa BiH.

- Po zaključku, koji je usvojio Predstavnički dom parlamenta BiH, Savjet ministara bio je dužan da u roku od 60 dana dostavi izvještaj o donatorskim sredstvima. Umjesto izvještaja, dostavili su informaciju, u kojoj se pominje samo sedam milijardi i 200 miliona KM - rekao je Gligorić i dodao da se o razlici donatorskih sredstava ništa ne zna. On je rekao da se u studiji Žarka Papića, iz Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, navodi podatak da je u BiH pristiglo od 46 do 53 milijarde KM donatorskih sredstava.

- U FBiH je bila ista politička opcija na vlasti kada su donacije stizale, trošile se, a isti ljudi tamo su i danas. Stranke iz FBiH, koje se zalažu za borbu protiv kriminala, trebalo bi da se založe za završetak ove, po meni najveće reforme u BiH i da se objelodani gdje su završile tolike donacije - naglasio je Gligorić i dodao da bi OHR, koji ima svoje mišljenje po svim pitanjima iz raznih oblasti života, trebalo više da se angažuje i u ovom slučaju, jer neprestano ukazuju na veliku korupciju u BiH.

 ---------------------------------------------------------

RAGUŽ: U parlamentu utvrditi činjenično stanje

Martin Raguž, poslanik HDZ 1990. u parlamentu BiH, smatra da je parlament mjesto u kojem treba iskoristiti sve mogućnosti da se utvrdi koliko je donatorskih sredstava uopšte i došlo u BiH.

- Bilo je opstrukcija da se taj posao uradi, ali i nedostatka političke volje. Pitanje je da li je ta tema potrošena za parlament BiH, ali ja mislim da nije i da se od tog rada još ne može odustati, jer bi to značilo povlačenje pred nespremnošću da se utvrdi činjenično stanje - naglasio je Raguž i dodao da su opstrukcije dolazile i iz Savjeta ministara, koji nije imao volju da finansira taj projekat i da se ostvare temeljni zadaci parlamenta BiH.