Slavko Jovičić -

“Za i “protiv” hrvatskog entiteta

Autor sjovicicslavuj | 8 Novembar, 2010 | read_nums (382)
       

    MOSTAR - Priča oko trećeg entiteta koja se sramežljivo pojavljivala u izjavama dijela hrvatskih političara u BiH, i čije smo naznake tek mogli vidjeti u dokumentu zvanom Kreševska deklaracija, ali i programima dvaju HDZ-ova, svoju je punu afirmaciju dobila upravo uoči i nakon ovih izbora.

    Hrvatski političari, pogotovo oni iz HDZ-a BiH, počeli su u gotovo svim javnim nastupima zagovarati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom s Mostarom kao stolnim gradom. No, bila to opijenost izvrsnim izbornim rezultatom HDZ-a BiH, ili pak ogorčenost što je Željko Komšić ponovno pomeo hrvatske predsjedničke kandidate sa scene, činjenica je kako se u zagovaranje i obećavanje hrvatske federalne jedinice ide prilično olako.

    Više je argumenata za takvu tezu, no ovdje su možda najbitnija dva ili tri. Kako provesti u djelo plan izgradnje hrvatske federalne jedinice, ključno je pitanje na koje niti jedan hrvatski političar, pa bio to Dragan Čović, Božo Ljubić ili netko treći, nije dao odgovor.

    Istina je da se radi o planu koji je teško izvediv u praksi, pogotovo nakon listopadskih izbora kada je konstelacija snaga na državnoj razini uvelike promijenjena. Naime, da bi bilo koji prijedlog, pa tako i ovaj koji se tiče federalne jedinice, dobio podršku, potrebno je 28 ruku u Zastupnikom domu Parlamenta BiH. Uz svu podršku koju HDZ-u BiH daje Dodikov SNSD, matematički je nemoguće doći do tog broja zastupnika. Naravno, u svemu je mnogo važnije što misle Bošnjaci o hrvatskom prijedlogu, a reakcije ne daju mnogo nade da će hrvatska federalna jedinica tako skoro ugledati svijetlo dana.

    ------------------------------------------------

    Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić za naš je list kazao kako je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo novo teritorijalno prekrajanje unutar BiH, pogotovo u vremenu kada su ekonomske reforme nužnije.
    “Radi se o idejama koje nikada neće dobiti podršku SDP-a”, upozorava Hadžić, nakon čega postaje jasno da šanse za uspjeh ustavne reforme u kojoj će se izgraditi hrvatski entitet postaju još manje. A kada i iz SDA dođu iste poruke, hrvatski političari se moraju zapitati jesu li doista kadri provesti u djelo ono što obećaju.

    -------------------------------------------------------- 

    Naime, dužnosnici SDA, među kojima predsjednik Sulejam Tihić, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke Adil Osmanović te glasnogovornik Salmir Kaplan, odreda su ponovili istu poruku - ako se bez Bošnjaka nije moglo odlučivati 1992., neće moći ni sada. SDA, dakle, ostaje na tonu da neće pristati na daljnje cijepanje Federacije.

    --------------------------------------

    Srpska djelimična podrška

    Istodobno, i neki srpski političari, poput lidera PDP-a Mladena Ivanića, ali i lidera SDS-a Mladena Bosića, ne gledaju blagonaklono na podršku SNSD-a hrvatskoj federalnoj jedinici. Ivanić tvrdi kako RS jednostavno nema razloga miješati se u pitanja koja se tiču ustroja i odnosa u Federaciji.

     Iako je jasno da SNSD daje podršku ovom projektu, ne toliko zbog brige za Hrvate koliko zbog osiguranja legitimiteta RS-a, zastupnik ove stranke u državnom Parlamentu Slavko Jovičić Slavuj tvrdi kako je potpora hrvatskim nastojanjima za federalnoj jedinicom način na koji Srbi žele vidjeti BiH u kojoj su svi ravnopravni.

    “Jer, ako su Hrvati nezadovoljni, a što u stvarnosti jesu, kako onda mogu ja kazati da sam zadovoljan u ovoj državi. Dakle, onda se krši Ustav koji kaže da su sva tri naroda konstitutivna”, naglasio je Jovičić.

    ------------------------------------------------------------

    Međunarodna zajednica 

     Međutim, kada je u pitanju podrška stranaca za stvaranje trećeg entiteta, sasvim je jasno da nitko do sada nije dao podršku takvom ustroju BiH.
    Iako hrvatski političari očekuju snažniju ulogu Europe i SAD-a u ustavnim promjenama, istina je kako obje velesile nisu uzele u obzir hrvatska nastojanja za ravnopravnošću, pogotovo u ponuđenim butmirskim paketima.

    Zašto onda vjerovati kako će podržati stvaranje još jedne teritorijalne jedinice unutar BiH? Signali koji dolaze od administracije SAD-a, a to se moglo vidjeti i prilikom posjeta američke državne tajnice Hilary Clinton, govore kako je nova podjela u BiH nemoguća.

    Isto govore i ministri vanjskih poslova Europske unije u svojim prvim komentarima nakon održanih listopadskih izbora, a jedino što se sada izrijekom traži od domaćih vlasti je izbacivanje diskriminirajućih odredbi Ustava BiH, a koje se tiču nacionalnih manjina.

    ---------------------------------------------------------------
    Koliki je opseg

    Dok hrvatski političari muku muče kako provesti plan ustroja hrvatske federalne jedinice, ukoliko ga stvarno imaju namjeru provesti, s druge strane se kao neodgovoreno pitanje nameće koliki bi opseg ta jedinica trebala imati.
    Iako u Kreševskoj deklaraciji stoji kako je moguće ustrojiti jedinice s diskontinuitetom teritorija (dakle Hrvati središnje Bosne i Posavine mogli bi se naći u istoj jedinici kao i Hrvati Hercegovine op. a.), u posljednje vrijeme malo tko od hrvatskih političara želi govoriti o tome.

     Zastupnik u Parlamentu BiH Velimir Jukić kaže kako je hrvatska federalna jedinica moguća bez obzira na rascjepkanost teritorija. Stvar je u tome da jedna od tih jedinca bude s hrvatskom većinom, ali ne na način da samo jedan narod ima ekskluzivnost u toj ili ostalim jedinicama.

    Malo konkretniji uoči izbora bio je Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH, predloživši uspostavu Hrvatske republike, s tim da bi se hrvatske općine u Posavini i Federaciji izvan te republike našle u nekoj vrsti distrikta.

    ------------------------------------------------------------------ 

    Istodobno, analitičar Slavo Kukić ne vjeruje u ovakav scenarij te upozorava kako bi se stvaranjem hrvatske federalne jedinice Hrvati zbili u jedan omeđen prostor od Stoca do Livna, što bi, smatra, bilo pogubno, u prvom redu za hrvatski narod.
    “Kratkoročne političke namjere mogu biti različite, pa je čak moguća i namjera da se određeni politički kadrovi zaštite od različitih progona, no dugoročno će platiti narod 0148, tvrdi Kukić. Pritom su ključna pitanja gdje je središnja Bosna i Posavina, a formiranje trećeg entiteta značilo bi u praksi, navodi Kukić, novi poziv na iseljavanje Hrvata iz središnje Bosne i otpisivanje bilo kakve mogućnosti povratka na one dijelove Posavine odakle su početkom devedesetih protjerani.
    “Također, to bi značilo definitivno zaključavanje vrata Hrvatima u svim većim središtima u BiH, prije svega Sarajevu, Tuzli, Zenici i Banjoj Luci. Dakle, radi se o reduciranju Hrvata na prostor od Stoca do Livna”, zaključio je Kukić.

    -------------------------------------------------------------------
    Frustracija kao prijetnja
     
    Kao što je vidljivo, priča oko trećeg entiteta nije ni jednostavna, a još manje brzo provediva kao što neki misle. U svemu se kao bitna prepreka za takav plan ističu Bošnjaci, ali i veliki dio međunarodne zajednice čiji je jedini cilj jačanje državnih institucija na putu k EU-u. Pritom im je rješenje nacionalnog pitanja u drugom planu.

     Međutim, daljnje nezadovoljstvo i frustracije Hrvata svakako će imati dalekosežne posljedice za razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao države, što bi trebala biti opomena svakome tko budućnost BiH gleda isključivo kroz oči lažnog, odnosno formalnog multikulturalizma, pri čemu se kultura, jezik i prava jednog od naroda, čija tradicija možda seže najdublje u prošlost BiH, sustavno krši.  

    --------------------------------------------------------------

    ŠTO PREDSTAVNICI NARODA MISLE

     Bošnjaci: Nemoguće stvaranje hrvatskog entiteta
    Bošnjaci su tradicionalno najoštriji protivnici rješenja koje bi uključivalo stvaranje federalne jedinice s hrvatskom većinom. Tako novoizabrani član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tvrdi da je namjera Hrvata da stvore treći entitet s hrvatskom većinom utopija. Predsjednik SDA Sulejman Tihić bio je još i oštriji pa je tako Čovića upozorio da daljnjom pričom o entitetu neće imati partnera u bošnjačkim političkim strankama, a ni u SDP-u BiH.

    “SDA neće pristajati na ucjene ili priče koje govore o trećem entitetu, Mostaru kao hrvatskom gradu itd.”, rekao je Tihić. U tome ima i punu podršku SDP-a, čiji su čelnici apriori odbili bilo kakvu priču o novom teritorijalnom prekrajanju granica, odnosno stvaranje federalne jedince s hrvatskom većinom.

    ------------------------------------------------------------------- 

    Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić u izjavi za naš list jasno kaže kako HDZ BiH s takvom retorikom nije ozbiljan partner za razgovore, jer bi bilo kakvo unutarnje prekrajanje granica bilo najlošije rješenje. “Praviti treći entitet kako bi netko zadovoljio svoju taštinu i sujetu, neće moći”, istaknuo je Hadžić.

    -----------------------------------------------------------

     Hrvati: Dva entiteta su nemoguća, jedan ili više
    Dokle god postoje dva entiteta, jedan u kojem su Srbi većina, a drugi s bošnjakom dominacijom kao što je Federaciji, ne vidim ništa logičnije nego zalaganje za uspostavu više federalnih jedinica, naglasio je Velimir Jukić, zastupnik HDZ-a BiH, kazavši kako bi jedna ili više njih bila s hrvatskom većinom. Iako mnogi napadaju ovakvu vrstu ideja, Jukić misli nisu u pravu, jer ništa loše nema u planu koji bi podrazumijevao ustroj federalne države. No kada govorimo o zbijanju Hrvata na prostor od Stoca do Livna, Jukić upozorava kako se nikada nje govorilo o preseljenju, ali pojašnjava kako se također nije nikada govorilo o ekskluzivnosti bilo kojeg naroda na određenom teritoriju.

    “Radi se o multietničkim jedinicama, ali jedna od njih treba biti s hrvatskom većinom. Dakle, trebali bismo šutjeti što smo manjina u svim sadašnjim jedinicama”, naveo je Jukić. Istodobno, ustroj federalne jedince s hrvatskom većinom dovelo bi, smatra Jukić, i do određenog gospodarskog napretka tog teritorija. “Ne tražimo ništa manja prava od drugih naroda, ali da ih možemo konzumirati na isti način kao i ostali. Dakle, kroz odlučivanje i sudjelovanje. Mislim da je federalizacija jedno od takvih rješenja”, zaključio je Jukić.

    -----------------------------------------------------------

     Srbi: Jedni za treći entitet, drugi protiv

    Zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić misli kako bez rješenja hrvatskog pitanja BiH nema šanse i budućnosti. Tri naroda bi trebala biti, objašnjava Jovičić, potpuno ravnopravna bez obzira na brojnost. Trebala bi biti, jer u praksi to nije tako, što se pokazuje nizom preglasavanja i oduzimanja temeljnih prava Hrvata na odlučivanje. Stoga Jovičić ne vidi ništa loše da hrvatski narod u županijama gdje su većina naprave zajednicu, bez obzira zvala se ta tvorevina treći entitet ili neka hrvatska zajednica.

    “Važna su prava, tako da mislim da bi i Bošnjaci trebali podržati borbu hrvatskog naroda za ravnopravnost kroz decentralizaciju zemlje”, pojasnio je Jovičić.

    Njegov stranački šef Milorad Dodik, koji je jedan od najglasnijih zagovaratelja formiranja trećeg entiteta, ipak njegovo formiranje veže isključivo uz Federaciju BiH, dakle uz uvjet da taj entitet ne zadire u RS. S druge strane, lider druge najmoćnije stranke u RS-u Mladen Ivanić kritizira priču o teritorijalnom preustroju BiH. “Zašto to treba Republici Srpskoj i što ona time dobiva, koju korist će od toga imati? Na ta pitanja jednom će se morati odgovoriti”, upozorio je Ivanić.

    **********************************
    Riječ struke
    Više  modela ustroja BiH
     
    U dosadašnjim se raspravama baratalo s više modela ustroja BiH. Međutim, u posljednje su vrijeme zastupljena dva. Prvi je model regionalizirane države koji sve više zastupaju bošnjački intelektualni krugovi. To bi dakle značilo ukidanje entiteta i županija te ustroj takozvanih regija koje bi bile zasnovane na ekonomskim, prometnim i povijesnim načelima. Međutim, te regije ne bi imale potreban stupanj autonomije kao što sada imaju, primjerice, entiteti ili županije.

     Drugi model je federalizacija, ali i pomalo zaboravljena opcija ustroja triju republika, onako kako često govori profesor Božo Žepić. Republike u BiH mogu imati nacionalni predznak, smatra Žepić, koji je već ranije potvrdio kako pojedini Bošnjaci također misle da je ustroj od tri republike u BiH moguće provesti. S druge strane, dr. Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ranije je dao zanimljivu tezu prema kojoj unatoč predstavi, koja se igra za međunarodnu zajednicu na terenu, postoje tri potpuno podijeljena društva, tako da treći entitet cijelo vrijeme postoji. Ta treća federalna jedinica stvorila bi ravnopravan odnos između tri naroda, a kod Hrvata bi vjerojatno dovela do jačanja osjećaja prema BiH kao svojoj domovini. Raspudić je mišljenja kako se rješenjem nacionalnog pitanja otvaraju vrata za neke druge stvari poput razvoja ekonomije. Istodobno, neki drugi profesori prava smatraju kako daljnje podjele u BiH nemaju smisla.

    Profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan tako upozorava da treći entitet nije rješenje za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini, s čime se slaže i profesor Slavo Kukić.
    “To nije interes hrvatskog naroda, nego može biti samo interes velikosrpske politike koja čini sve da Bosnu i Hercegovinu dezintegrira i kojoj je krajnji cilj disolucija BiH. Ako oni koji zagovaraju treći entitet toga nisu svjesni, onda bi trebali razmisliti”, naglasio je Kukić, upozorivši kako se ustrajavanjem na formiranju novog entiteta, umjesto zagovaranja ravnopravnosti svih naroda na cijelom području BiH, igra utakmica za druge.


    DOBRE STRANE TREĆEG ENTITETA
    1. Stvarna ravnopravnost
    2. Jednaka moć odlučivanja
    3. Gospodarski oporavak
    4. Zaštita kulture i jezika

    LOŠE STRANE TREĆEG ENTITETA
    1. Strah od preseljenja
    2. Upitna Posavina i središnja Bosna
    3. Getoizacija i raj za kriminalce
    4. Jačanje tenzija

    Piše: Dario Pušić


Dodaj komentar





Komentar će biti proveren pre nego što se objavi.

Zapamti me

    My picture!

Kategorije

Arhiva