Podaci o donacijama namijenjenim za obnovu vjerskih objekata širom BiH koje je Rijaset Islamske zajednice BiH napokon dostavio Istražnoj komisiji za utvrđivanje načina trošenja donatorskih sredstava parlamenta BiH, predstavljaju tek kap u moru milijardi maraka, pristiglih tokom i poslije rata s raznih strana svijeta.

Rekao je ovo za "Fokus" Dževad Galijašević, član Ekspertskog tima Jugoistočne Evrope za borbu portiv terorizma i organizovanog kriminala, istakavši da Islamska zajednica ne želi da prikaže novac koji je dolazio preko Organizacije islamske konferencije i Agencije za pomoć zemljama trećeg svijeta, poznatije po skraćenici TWRA.

- Ključne donacije išle su na ovaj način, a ne preko Islamske zajednice direktno, ali su najveći islamski funkcioneri bili uključeni u taj proces.

Oni ne žele da prikažu i šta je sa oko 600 miliona dolara, koji su stigli preko TWRA i najvjerovatnije upotrijebljeni za šverc naoružanja i vojne opreme - istakao je Galijašević.

Prema njegovim riječima, poglavar Islamske zajednice u BiH, Mustafa efendija Cerić, ne želi da govori ni o 400 miliona dolara, koje je u jesen 1992. godine dobio lično od bivšeg saudijskog kralja Fahda. Naime, tadašnji muftija zagrebački, potonji prvi čovjek IZ BiH Mustafa Cerić sredinom oktobra 1992. godine sazvao je Međunarodnu konferenciju o zaštiti ljudskih prava u BiH, kojoj su prisustvovali uticajni i ugledni zvaničnici islamskih i arapskih zemalja, među kojima su bili i neki od vodećih islamskih duhovnika današnjice. Na toj konferenciji, podsjetio je Galijašević, dogovoreno je i formiranje Fonda za pomoć BiH, koji je trebalo da raspolaže s milijardu maraka, a u uzvratnoj posjeti Saudijskoj Arabiji, kako je navedeno u izvještaju o ovoj konferenciji, proslijeđenom Aliji Izetbegoviću, kralj Fahd je odmah uplatio 400 miliona dolara u taj fond.

- Običan naroda ništa od toga novca nije ni vidio ni dobio, a izvještaje o tome Cerić nikada neće dostaviti bilo kakvim istražnim komisijama - rekao je Galijašević.

Kako je rekao, pretpostavlja se da je u BiH došlo oko deset milijardi dolara u novcu, a da je kroz razne vrste drugih pomoći ovdje stiglo još sedam milijardi dolara.

- Među ključnim ljudima koji su upravljali ovim donacijama jeste Cerić, ali i Alija i Bakir Izetbegović, Haris Silajdžić i Hasan Čengić - kazao je Galijašević, te dodao da će se jednog dana morati sprovesti ozbiljna istraga o donacijama i onima koji su nezakonito trošili novac.

On je rekao da su znatna sredstva otišla i za džamije u kojima se danas okupljaju vehabije, što predstavlja veću štetu nego korist.

--------------------------------------------------------------------

Slavko Jovičić, član Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava parlamenta BiH smatra da je dostavljeni izvještaj Islamske zajednice tek mali dio istine o donacijama koje je primila IZ.

- Kada smo prvi put tražili od njih podatke o donacijama rekli su nam da je religija odvojena od države, a kada smo rekli da će biti i podnošenja tužbi, onda su odlučili da nam dostave informacije o  prihodima, koji su išli na regularan način.

Ovo je samo simbolično opravdanje - kazao je Jovičić, te dodao da će se teško utvrditi koliko je novca došlo iz ruke u ruku.

-------------------------------------------------------------------

Mirko Okolić, član Istražne komisije rekao je da ovo ne može da prestavlja kraj istraživanja o donacijama Islamskoj zajednici, jer postoje nezvanične informacije o mnogo većem iznosu.

-  Smatram da je Islamska vjerska zajednica, pored ovog što je poslala, imala dodira s još nekim izvorima donacija. Mnogo je novca stiglo IZ iz Turske koja se sada predstavlja kao neko ko se brine o interesima BiH, a u stvari se isključivo bavi interesom Bošnjaka, jer da je drugačije onda bi i Srpska pravoslavna crkva dobila neku marku donacija - kazao je Okolić.

 -------------------------------------------------------

Novac stizao u plahtama

Dževad Galijašević kaže da je tokom ratnih i poratnih godina Cerić direktno primao i novac koji je u Saudijskoj Arabiji skupljan za vrijeme islamskih vjerskih obreda.

- To je riječ o novcu koji je skupljan na plahtu i tako zapakovan stizao u BiH. Procjenjuje se da je preko dvije milijarde dolara na taj način skupljeno. Sav taj novac je dobijao Cerić, tako da nije čudno što je sad postao multimilioner i što o donacijama ne želi da govori na istinit način - kazao je Galijašević.

Istražna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava proslijediće SIPA i Tužilaštvu BiH na postupanje stenogram sa jučerašnje sjednice na kojoj je razgovarano o donacijama Muslimanskom dobrotvornom društvu "Merhamet", za koje postoji sumnja da je pronevjerilo 50 miliona KM.

Konstatujući da "Merhamet" nije dostavio traženi izvještaj o dobijenim donacijama, te da se, iako pozvan, na sjednici nije pojavio predsjednik Društva, Hajrudin Šahić, članovi Komisije zaključili su da to otvara sumnju u trošenje donatorskih sredstava u ovom dobrotvornom društvu.

Predstavnici Saveza dobrotvornih drušatava "Merhamet", koji je osnovan prije tri godine, iznijeli su na sjednici Istražne komisije informaciju da je "Merhamet", čiji je predsjednik Šahić, pronevjerio 50 miliona KM.

Ističući da njihova organizacija od formiranja do danas nije dobila nijednu donaciju, predstavnici Saveza naveli su da je ukupan promet novca u Muslimanskom dobrotvornom društvu "Merhamet" iznosio deset puta više od navedenih 50 miliona KM.

--------------------------------------------------------------

Predsjedavajući Komisije, Sefer Halilović, najavio je da će 1. septembra Predstavničkom domu biti podnesen izvještaj o njenom radu.

Halilović je ocijenio da nedostavljanje izvještaja Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet" i nedolazak njegovog predsjednika, Hajrudina Šahića, potvrđuje osnovanost sumnji u pronevjere donacija.

On je podsjetio na podatke ranije iznesene u Komisiji da je "Merhamet" formirao 12 preduzeća, te da je Finansijska policija provjerom utvrdila pronevjere u tri firme, što indicira da su nezakonitosti postojale i u preostalih devet preduzeća.

- Ako se formiraju firme koje nestanu za dvije godine, a njihovi direktori nastave da se bave istim poslom i na istom mjestu gdje su one bile formirane, onda je riječ o ozbiljnoj sumnji u legalnost - zaključio je Halilović.

 ------------------------------------------------------------

- Istražna komisija traži od Ministarstva finansija BiH da do naredne sjednice, 30. avgusta, dostavi izvještaj o donacijama pristiglim od 1996. do 2010. godine, a od ministra finansija, Dragana Vrankića, da članovima Komisije podnese taj izvještaj - rekao je za "Fokus" Slavko Jovičić, član Istražne komisije, te dodao da će na narednu sjednicu Komisije biti pozvani i članove Federalne istražne komisije koja je došla do podataka o pronevjeri dvije i po milijarde KM donacija na području Federacije BiH, a biće pozvani i predstavnici SIPA, Tužilaštva BiH i Centralne banke BiH da u vezi s tim donesu svu dokumentaciju kojom raspolažu.

Istražna komisija nastavićre raditi i tokom septembra i oktobra, sve dok članovima traje mandat u parlamentu BiH, a 1. septembra Predstavničkom domu biće podnesen izvještaj o njenom radu. Jovičić smatra da odmah po otpočinjanju rada novog saziva parlamenta treba formirati istražnu komisiju, ali sa širim ovlaštenjima.

Najavljena posjeta Abdulaha Gula, koji u BiH dolazi mjesec dana prije izbora, organizovana je kako bi se dao vjetar u leđa sarajevskoj politici, pa bi sveopšte iznenađenje bilo ukoliko bi se prvi čovjek Turske, kako dolikuje liderima zemalja s izbalaniranom politikom, pojavio i u Banjoj Luci, ocjena je političara iz RS, koji su uvjereni da će Gulova šetnja Sarajevom samo poslužiti pojedinim političarima iz FBiH da dodatno pogoršaju retoriku prema Republici Srpskoj.

Procijenili su istovremeno da je, iako je riječ o uzvratnoj posjeti, jasno da se radi o svojevrsnom revanšu za Istanbulsku deklaraciju, koja je zahvaljujući Silajdžiću u Istanbulu potpisana bez saglasnosti RS.

- Gulova posjeta Sarajevu jeste nastavak nikada prekinutih veza Harisa Silajdžića i predsjednika Turske. Očigledno da se radi o naručenoj, smišljenoj posjeti, kako bi Gul pomogao lideru SBiH. Posjeta u predizborno vrijeme pokazuje da Turska želi agresivnom politikom pomoći retrogradnim idejama koje zagovaraju unitarnu BiH - kaže Slavko Jovičić, poslanik SNSD u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Jovičić procjenjuje da politički i državni kontakti u vrijeme predizborne kampanje nisu potrebni, pa je očigledno da je cijela priča jeftino inscenirana.

- To je problem Sarajeva, začudio bih se kada bi došao u Banju Luku. Jasno je da će neko u Sarajevu samo negativno pominjati Banju Luku, pa bez prejudiciranja mogu reći da će neke struje osuti drvlje i kamenje na RS. Biće tu i zahtjeva za politikom BiH bez entiteta, što će u nastavku samo dovesti do "entiteta bez BiH" - konstatovao je Jovičić.

------------------------------------------------

Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP, smatra da će Gulova posjeta još jednom potvrditi namjere za otvaranje puteva za uplitanje Turske u unutrašnje stvari BiH.

- Srpska politička elita veoma je rezervisana prema toj posjeti, naročito ukoliko sve ostane po starom, s navijačkim sklonostima Turske prema jednoj strani u BiH. To će samo destabilizovati stanje, a to nikome nije u interesu. Turska koristi svaku priliku da učvrsti svoju poziciju unutar NATO, kao najznačajnije vojne i političke snage na Balkanu, iako otvoreno preteže na jednu stranu u BiH. Isto tako, ovo je takmičenje među islamskim zemljama koja će ostvariti najveći uticaj u BiH - rekao je Nagradić.

--------------------------------------------------

Mirko Blagojević, predsjednik SRS "dr Vojislav Šešelj", rekao je da RS i Srbi u BiH imaju jasno definisana prava, garantovana Ustavom BiH, pa ne treba praviti galamu od posjeta koje dolaze i prolaze.

- Bez obzira što bi zbog emocija mogli svašta očekivati od Turaka, sumnjam da se neko može više miješati u unutrašnja pitanja u BiH od Amerike. Zna se kako se pitanja rješavaju u BiH, pa to ne može promijeniti nijedna druga zemlja - rekao je Blagojević.

 ---------------------------------------------------

Predsjednik Turske, Abdulah Gul, dolazi u službenu posjetu BiH. Ovu informaciju potvrdio je ambasador Republike Turske u BiH, Vefahan Ocak. On je podsjetio kako su sva tri člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Haris Silajdžić, u decembru 2008. posjetili Ankaru i da Gul dolazi u uzvratnu posjetu u glavni grad BiH.

- Sasvim je normalno, logično i od suštinskog značaja da politički predstavnici Turske posjećuju BiH, kao i ostale države, na raznim nivoima i u raznim kapacitetima, onoliko često koliko to okolnosti opravdavaju - kazao je Ocak. Turski ambasador u BiH dodao je kako drugi element koji ovu posjetu čini veoma važnom jeste što će se desiti tačno mjesec dana prije izbora u BiH.

- Predsjednik Gul će razgovarati s predstavnicima svih strana u BiH. Takođe, sastaće se i s drugim političkim zvaničnicima u državi a, ukoliko to raspored bude dozvoljavao, i s drugim bitnim faktorima u državi iz sektora ekonomije i biznisa, u zavisnosti od konačnog sastava delegacije, o čemu još nemam potpunu informaciju - kazao je ambasador Ocak.

On je napomenuo kako će predsjednik Turske, mimo ovog generalnog konteksta i razgovora o izbornim očekivanjima, razgovarati i o tome šta on lično, kao i Turska generalno preko premijera, Redžepa Tajipa Erdogana, te ministra spoljnih poslova, Ahmeta Davutoglua, pokušava raditi u BiH.

Amor Mašović, predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH i poslanik u federalnom parlamentu, ponovo je kandidat Stranke demokratske akcije na predstojećim izborima, jer ga podržavaju bošnjački organi i međunarodna zajednica, rekao je za "Fokus" Boro Peulić, član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH iz RS.

- Zahvaljujući jakom uticaju Bošnjaka, ali i međunarodne zajednice koja im je naklonjena, Mašović je dobijao mišljenje, a i sada je dobio stav Centralne izborne komisije BiH da ne postoji sukob u tome što obavlja dužnost u Institutu i što je politički aktivan. On je već četiri godine poslanik u Predstavničkom domu parlamenta FBiH i obavlja značajnu poziciju u Institutu, a tako će vjerovatno biti i u narednom periodu, s obzirom da je kandidat SDA za poslanika u Skupštini Sarajevskog kantona - kazao je Peulić. Kako je naglasio, Mašović je klasični primjer sukoba interesa, jer obavlja i stranačku dužnost, odnosno nalazi se u zakonodavnoj vlasti, a i na vodećoj poziciji u Institutu.

- Mašović kao aktivan političar, može bitno da utiče na funkciju, koju obavlja u Institutu i zbog toga nikako ne bi trebalo da bude na obje funkcije. U Savjetodavnom odboru pokretao sam ovo pitanje, ali se uvijek završavalo na tome da CIK smatra da ne postoji sukob interesa - kazao je Peulić, ističući da politika značajno utiče na rad Instituta, s obzirom da je zanemareno utvrđivanje istine o srpskim žrtvama.

-------------------------------------------------

Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS kazao je da Mašović svjesno radi samo za bošnjačku stranu, što mu omogućava i politička opcija, kojoj pripada.

- Mašović je pristrasan, jer sve koristi kako bi uvećao značaj bošnjačkih žrtava, a ignorisao stradale Srbe - istakao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, nevladin sektor iz RS dva puta je upućivao dopis CIK BiH da se utvrdi da li Mašović može da obavlja dužnosti u parlamentu FBiH i u Institutu.

- Prvi put su nam odgovorili da je Institut međunarodni projekat, a poslije da oni ne vide sukob interesa na ove dvije pozicije. Sasvim je jasno da Mašović, kao političar, ne može da radi u Institutu, jer se tako navodi i u Osnivačkom aktu o formiranju Instituta, ali i u Zakonu o nestalim licima BiH - kazao je Mitrović.

----------------------------------------------------

Slavko Jovičić, poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH rekao je da je Mašovć najveća kočnica za pravičan rad Instituta.

- Očito je da se radi o sukobu interesa, jer se Mašović nalazi na važnoj funkciji u Institutu i u zakonodavnoj vlasti, što je nespojivo. Zar treba da neko udruženje ili pojedinac traži od CIK, pa da oni reaguju? Neshvatljivo je da CIK još 2006. godine, kada je Mašović bio na listi za federalnog poslanika, nije intervenisala i ne samo skinula s liste Mašovića, nego mu zabranila kandidovanje na svim političkim funkcijama - kazao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, pošto je već počelo štampanje glasačih listića za oktobarske izbore, vjerovatno se i ime Amora Mašovića nalazi na listama.

- Sada jedino preostaje da se uloži prigovor CIK i podnese apelacija Ustavnom sudu BiH - kazao je Jovičić, te dodao da bi međunarodna zajednica odavno već reagovala da je bila riječ o nekome iz RS.

Juče nismo mogli da dobijemo komentar Amora Mašovića u vezi s njegovom kandidatorum na predstojećim izborima, jer se nije javljao na naše pozive.

 --------------------------------------------------

Jasne odredbe Zakona o nestalim licima BiH

Amor Mašović kandidat je SDA za poslanika u Skupštini Sarajevskog kantona na predstojećim izborima, što je potvrđeno i na ovjerenoj kandidatskoj listi, koji se nalazi na zvaničnoj internet stranici CIK BiH, a još mu traje mandat poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Federacije BiH. Iako smo prije deset dana poslali pitanja CIK BiH u vezi s Mašovćem i njegovom kandidaturom, nismo dobili odgovor, a juče su nam rekli da bismo odgovore mogli dobiti narednih dana, jer je u toku obrada naših pitanja. Prema Zakonu o nestalim licima BiH, službenici koji imaju dužnost u vezi s traženjem nestalih lica, ne mogu obavljati ovu dužnost, ako su članovi upravnih i drugih odbora, izvršnih organa, političkih stranaka ili politički angažovani predstavnici, ne smiju slijediti instrukcije političkih stranaka.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistrematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, koji je Savjetu ministara BiH prvobitno predložila ova direkcija, izlazi izvan zakonskih okvira, jer toj agenciji daje mnogo veća ovlaštenja od onih koja su predviđena zakonom.

Iako je evidetno da je pravilnik vraćen Direkciji na doradu zbog tehničkih manjkavosti i neusklađenosti sa zakonom, predstavnici međunarodne zajednice optužili su zvaničnike iz RS u zajedničkim organima BiH da sprečavaju usvajanje pravilnika.

Sredinom prošlog mjeseca Savjet  ministara BiH raspravljao je o Prijedlogu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, te ocijenio da odredbe Pravilnika izlaze izvan okvira i nadležnosti Direkcije, koje su utvrđene zakonom.

Savjet ministara BiH zadužio je direktora i zamjenike direktora Direkcije da ostvare uvid u stenogram sa sjednice i da shodno raspravi i konstatacijama u potpunosti izmijene odredbe Pravilnika i usklade s nadležnostima Direkcije koje su utvrđene zakonom.

Predstavnici međunarodne zajednice pozvali su Savjet ministara BiH da prije 31. avgusta postigne dogovor o usvajanju pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Taj pravilnik je jedan od uslova u okviru dijaloga o liberalizaciji viznog režima, podsjetili su u pismu evropski zvaničnici, a neusvajanje bi moglo prolongirati evropsku odluku o liberalizaciji viznog režima za BiH.

U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela u BiH tvrde kako pravilnik ne može definisati nadležnosti, jer se to ustanovljava zakonom.

- Bilo je nekih primjedbi Savjeta ministara BiH, uvažene su, nema tu ništa sporno. Zakon definiše nadležnosti, a da bi se one ostvarile mora se napraviti unutrašnja organizacija. Potrebno je definisati sa kojim ljudima i organizacionim jedinicama će to biti urađeno. To je organizaciona šema koja treba poslužiti ispunjavanju zadataka koji su definisani zakonom - ističu u Direkciji. Dodaju da predloženi pravilnik nije suštinski izlazio izvan zakonskih okvira, navodeći da je možda bilo tehničkih pojedinosti, koje je po mišljenju Savjeta ministara BiH trebalo korigovati.

- Zbog vizne liberalizacije morali smo pravilnik ponuditi što je prije moguće, a slične agencije su ga radile više od godinu dana. Moguće da su se potkrale male tehničke greške, primjedbe su bile korektne, mi smo ih korigovali i uputili Savjetu ministara BiH ispravljenu verziju pravilnika prije desetak dana - istakli su u Direkciji.

-----------------------------------------------------------

Slavko Jovičić, poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, rekao je da sporni pravilnik jeste posljednji pokušaj da se zakine nadležnost RS. On je naglasio da ni ovim pravilnikom neće biti preuzete ingerencije RS s obzirom da to nije uspjelo ni mnogo većim pritiscima i reformama. Jovičić kaže da se mora prestati s praksom kojom se čak i pravilnicima narušava Ustav BiH, jer to dovodi u pitanje opstanak BiH.

- Nema govora da će bilo kakav pravilnik na mala vrata uzeti ingerencije RS. Takve intencije govore da ovdje ništa ne funkciniše. Koncentracija vlasti u Sarajevu neće ništa poboljšati. Ako zemlja po mišljenju međunarodne zajednice zavisi od jednog pravilnika, onda je smiješno dokle su nas doveli, kao da su svi ovdje maloumni. Pravilnici se donose svakodnevno po firmama, pa je zaista mizerno uslovljavati građane takvim stvarima - kaže Jovičić.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je to što je BiH imala duplo više uslova za sticanje bijelog šengena nego što je slučaj s Rumunijom i Bugarskom.

Udruženje vojnih penzionera Republike Srpske očekuje da će presuda Evropskog suda u Strazburu, u slučaju "Branimir Đokić protiv BiH", biti sprovedena, što će biti od velikog značaja za povrat oko 20.000 vojnih stanova u Federaciji BiH.

Jovo Vukobrad, predsjednik Stambene komisije Udruženja vojnih penzionera RS, kazao je da je Udruženje juče poslalo dopis Vladi RS od koje traže da formira tim, koji će štititi prava onih koji su ostali bez stanova u FBiH.

- FBiH je donijela zakon po kojem se vojni stanovi oduzimaju i pretvaraju u državnu imovinu, uz obavezu nadoknade bivšim vlasnicima od 360 maraka - naglasio je Vukobrad.

Vukobrad podsjeća da u slučaju "Branimir Đokić protiv BiH", FBiH bi trebalo da isplati 60.000 evra za stan od 60 kvadrata, pet hiljada evra za nematerijalnu štetu i 280 evra za sudske troškove.

Vukobrad ističe da je presuda u ovom slučaju optimistična, te da će vratiti nadu ljudima da njihova imovina u FBiH nije zauvijek izgubljena.

 ----------------------------------------------

U izvještaju Službe zajedničkih poslova stoji da su do sada dostavljena još dva zahtjeva za nadoknadu štete u iznosu od 220.000 KM i 91.000 evra.

 ---------------------------------------------------------------------------

Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS, kaže da je ova organizacija svih ovih godina ukazivala na nepravednu odluku FBiH, te da su korisnici vojnih stanova diskriminisani i da će prije ili kasnije Evropski sud za ljudska prava o tome dati svoju riječ.

- Ovaj put se pokazalo da je pravda spora, ali dostižna. To je veoma dobro za BiH - naglasio je Todorović i dodao da rokovi za povrat stanova koje je postavio OHR nisu prihvatljivi i nisu u skladu s ljudskim pravima.

Todorović naglašava da je neprihvatljivo da se grupi građana, bez obzira iz kojeg entiteta dolazila, uskrati pravo na povrat stana, te naglašava da se ne može zakasniti s rokom za povrat stana.

--------------------------------------------------

Rok za podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude ističe 27. avgusta, ali radi prevoda ona mora biti napisana do 20. avgusta. Budući da Vlada FBiH po tom pitanju nije učinila ništa u posljednja tri mjeseca od kada je presuda izrečena, Monika Mijić, agent za zastupanje BiH pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, smatra da je teško očekivati da će rokovi biti poštovani.

U FBiH govore da je potrebno vratiti 12.662 stana, što će taj entitet dovesti u minis za dodatnu milijardu evra. Posebno pitanje jeste gdje se izgubila razlika stanova po evidenciji udruženja iz RS i FBiH koja je oko osam hiljada stanova.

 ---------------------------------------------------------

Živko Marjanac, zamjenik ministra odbrane BiH, kaže da Ministarstvo odbrane nije vlasnik nijednog stana, već korisnik vojne, a ne stambene imovine.

- Republika Srpska je vojne stanove vratila predratnim korisnicima, bez obzira na to da li su oni u RS ili ne. Isto je trebalo da se desi i u FBiH.

Međutim, FBiH ne samo da to nije uradila s vojnim stanovima, već ni s nekim drugim pravima, kao što su penzije, gdje RS brine o 35.000 penzionera, koji su zaradili penzije u FBiH - naglasio je Marjanac i dodao da shodno odluci suda u Strazburu u slučaju "Đokić", svi ostali predratni vlasnici vojnih stanova u FBiH imaju isto pravo.

Marjanac kaže da zahtjevi za povrat stanova nisu upućivani Ministarstvu odbrane BiH, jer ono nije bilo vlasnik. On naglašava da su takvi zahtjevi u ranijem periodu išli prema entitetskim ministarstvima, koja su imala obavezu i stambenog zbrinjavanja oficira.

 ------------------------------------------------------------

Slavko Jovičić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da presuda suda iz Strazbura pokazuje da je Sarajevo etnički očistilo Srbe, bespravno im oduzelo imovinu, pa sada brine kako će nadoknaditi tu štetu.

- Iako sam to nekoliko puta pominjao parlament BiH nikada nije stavio na dnevni red pitanje vojnih stanova, a mnogo puta smo se bavili sporednim stvarima - naglasio je Jovičić i dodao da ovakav slučaj nije trebalo da dođe do suda, već je trebalo da bude riješen u BiH.

Sa federalnim premijerom, Mustafom Mujazinovićem, juče nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a u Ministarstvu pravde FBiH tvrde da nemaju nikakve ingerencije kada je u pitanju povrat vojnih stanova.

 ----------------------------------------------------

Istjerati bespravne korisnike ili nadoknaditi štetu

Da je ovo pravna država, smatra Slavko Jovičić, svi oni koji su zloupotrijebili položaje i oteli vojne stanove od predratnih vlasnika za to bi odgovarali. Jovičić je pozvao sve predratne korisnike i vlasnike vojnih stanova koji nisu tužili FBiH da to sada učine, jer će presuda sigurno biti u njihovu korist. On je naglasio da niko nema pravo da otima privatnu imovinu koja je svugdje u svijetu zaštičena i zagarantovana ustavom i drugim zakonima.

- Federacija BiH sada bi trebalo da istjera bespravne korisnike koji su oteli srpske stanove ili da se kreditno zaduži i ljudima pošteno nadoknadi štetu - poručio je Jovičić.

Priče o jedinstvenim policijskim strukturama, koje sada zagovara ministar bezbjednosti BiH, Sadik Ahmetović, jesu iluzija i pusta želja, a sve institucije koje se sada nalaze na nivou BiH ne pružaju neke značajne rezultate.

Cilj je samo grupisanje i centralizovanje, kako bi se u nazivu institucije nalazilo ime BiH, a nije važno hoće li išta raditi. Imamo bezbroj takvih agencija i raznih institucija.

To što je nekome trn u oku RS, kao bolji i organizovaniji dio BiH i što im smeta MUP RS, to je njihov problem, ali nisam ovdje da rješavam njihove probleme, a ne dozvoljavam im da nama prave probleme.

Ministar bezbjednosti BiH ima samo puste želje o tome da se formira jedinstvena policijska struktura u BiH, ali se to nikada neće ostvariti. Prije nas su, i previše, neki dozvolili da se iz RS uzima sve što im treba kao iz dragstora. Politički dragstor rasprodaje RS davno je zatvoren, dolaskom SNSD na vlast.

RS nije remetilački faktor nigdje, pa makar Stejt departmant svaki dan pravio najgore izvještaje i uvijek kritikovao i optuživao RS. Iz Sarajeva nikada neće prestati udari na RS, ali je zato tu SNSD. Napadima na RS neće nas dovesti u poziciju da volimo BiH, nego baš suprotno tome.

Izvještaj Stejt departmenta o terorizmu u kojem se navodi da su napori zvaničnika RS na potkopavanju državnih institucija usporili napore da se poboljšaju operativni kapaciteti BiH u borbi protiv terorizma i finansiranja terorizma nikako ne odgovara stvarnom stanju.

Ovakve izvještaje rade razne lobističke grupe koje šetaju po BiH i koje su dobro plaćene, a da bi opravdale veliki novac, traže senzacionalističke vijesti i zato im je najbolja RS.

Bezbroj puta poručio sam bošnjačkim političkim liderima i svim predstavnicima u vlasti da se okanu bilo kakvih reformi Ustava na onaj način kako oni žele, a to je stvaranje BiH samo po modelu kako Sarajevu odgovara.

Trebamo se okrenuti temema koje su bitne za sve građane BiH, koje se odnose na bolji život i standard građana i mi ćemo u tome učestvovati, jer RS radi za dobrobit svih, a ne kao Sarajevo.

Propala su sva nastojanja da se radi bilo kakva reforma Ustava. Ako budem izabran sljedeći mandat, neće biti govora o bilo kakavoj promjeni Ustava, jer se prvo mora verifikovati ovaj sadašnji.

SARAJEVO – Pripadnici MUP-a Sarajevske županije uhitili su Abdu-Sameda Jašarevića (46) koji je priznao da je u subotu navečer uputio lažnu dojavu kako je na stadionu Koševo u vrijeme koncerta Zdravka Čolića postavljena bomba. Jašareviću, koji je, kako se moglo čuti, pripadnik vehabijskog pokreta, točnije radikalne selefijske skupine, na teret je stavljeno kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti.

Podsjetimo, Jašarević je u subotu pozvao policiju u Kiseljaku rekavši kako je na Koševu postavljena eksplozivna naprava gora od one u Bugojnu. U policiji su naveli da se motivi ovog kaznenog djela utvrđuju, a kako neslužbeno doznajemo, Jašarević je kazao da je imao eksplozivnu napravu, sigurno bi je aktivirao tijekom koncerta.

Ovim, ali i brojnim drugim slučajevima koji su se dogodili u posljednje vrijeme, ponovno se aktualizirala priča o velikom problemu radikalnih vjerskih skupina u BiH. Naime, našu, ali i zemlje regije, najprije je 27. lipnja uzdrmala vijest o jakoj eksploziji pored zgrade Policijske postaje u Bugojnu, u kojoj je život izgubio policajac Tarik Ljubuškić, a teško ranjena policajka Edina Hindić.
Odmah po eksploziji bombe, postavljene uz policijsku zgradu, policija je slobode lišila Harisa Čauševića Oksa, kojeg se dovodi u vezu s vehabijskim pokretom. Nedugo zatim uhićen je i drugi osumnjičeni Naser Palislamović, poznati član radikalnih islamskih pokreta.
Inače, Palislamović je oženio sestru Rijada Rustempašića, kojem se pred Sudom BiH sudi zbog planiranja terorističkih napada. Iako istraga još uvijek traje, upravo se suđenje Rustempašićevoj skupini i slanje bh. vojnika u Irak i Afganistan spominju kao glavni razlozi ovog zvjerskog napada.

Nedugo nakon napada u Bugojnu, policija u Gornjem Vakufu zaprimila je dojavu o postavljenoj bombi u zgradi gdje se održavao koncert grupe Urban fest. I tada je osoba mobitelom nazvala policiju rekavši kako je postavljena bomba i kako će se dogoditi isto što se dogodilo i u Bugojnu.
Posljednji slučaj, koji je na noge digao i vojsku, jest nekoliko prijetnji upućenih vojnicima iz BiH koji se spremaju za mirovnu misiju u Afganistanu.

Naime, sigurnosne i obavještajne agencije iz naše zemlje došle su do saznanja kako bi vehabije mogle napasti vojarne u BiH, zbog čega je pripravnost u vojsci podignuta na najveću razinu.

Kada uzmemo u obzir sve navedeno, jasno je kako se sigurnosna situacija posljednjih mjeseci ubrzano pogoršala, a razni stručnjaci upozoravaju kako bi sličnih napada moglo biti i u bližoj budućnosti. Zbog toga je od neprocjenjivog značaja da policija, sigurnosne i obavještajne agencije, tužiteljstva i sudovi što prije završe sve započete istrage i provedu sve potrebne aktivnosti kako bi zaštitili svoje građane.

Slavko Jovičić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, istaknuo je kako je jedini razlog zbog kojeg nije izvršen napad na stadion Koševo taj što se pretpostavljalo kako su na koncertu nazočni uglavnom pripadnici njegovog naroda.

- Treba reći kako su selefije najradikalniji i najgori dio otpadnika od izvornog i pravog islama. Mogu reći da je nadzor i osiguranje pojačano, takve osobe su pod kontrolom, ali ona više ne treba biti samo zbog evidencije, kazao je Jovičić. On smatra kako se takvim osobama mora zabraniti pristup bilo kakvim masovnim okupljanjima, jer nikada se ne zna kada mogu izvršiti napade.

- Oni moraju biti pod stalnom prismotrom, kao što neki već jesu. Zna se gdje je mjesto takvim teroristima – ili u potpunoj izolaciji, kao što je slučaj s centrom u Lukavici, ili u zatvoru, kategorički tvrdi Jovičić.

U Županijskom tužiteljstvu su nam potvrdili da je Jašarević jučer saslušan i da će biti zadržan 24 sata, nakon čega će nadležni tužitelj, kada analizira kompletno policijsko izvješće protiv osumnjičenog, odlučiti hoće li sudac za prethodni postupak Općinskog suda uputiti prijedlog da mu se odredi pritvor ili će biti pušten da se brani sa slobode

Pišu: H. Rovčanin i D. Bradvica