Nemuštim izjavama da su pojedinci i grupe, odmetnuti od komande bošnjačke Armije RBiH, "vršili pritisak na nebošnjake u Sarajevu", penzionisani general Jovan Divjak pokušava da opere svoju savjest i obraz svoje sabraće u zločinu nad nevinim srpskim narodom u sarajevskom paklu.

Mišljenje je ovo poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavka Jovičića, koji je "Fokusu" kazao da Divjak takvim izjavama pokušava da zametne tragove, odnosno da skrene pažnju javnosti sa stvarnih krivaca za brojna zlodjela počinjena nad Srbima u Sarajevu.

- Divjak pokušava da opere savjest zbog svega onoga što je radio tokom rata kao visoki vojni funkcioner Armije RBiH. Kao Srbin odgovarao je muslimanima u stvaranju navodne mulitietničke Armije RBiH - kazao je Jovičić.

Odluka Suda BiH da ukine pritvor Rijadu Rustempašiću, Abdulahu Handžiću i Edisu Veliću, ljudima iz terorističkih krugova, znak je da je došlo vrijeme da se građani zapitaju da li pravosudni sistem BiH ima ikakvog smisla, ako se ovako ponaša.

Tužilaštvo BiH raspolaže dokazima, odnosno podacima nadležnih policijskih struktura o povezanosti Rustempašića i njegove grupe s terorizmom, a Sud BiH ovako postupa.

Ovo je samo primjer da tužioci mogu imati ne znam kakve dokaze, ali ako su sudije ovakve kakve jesu, onda je sudbina svih predmeta samo u njihovim rukama, a cijeli ishod slučaja sasvim suprotan od očekivanog.

Nisam ni tužilac, ni sudija, ali sam čovjek koji ima obavezu i odgovornost prema građanima koji su me birali da im kažem da ovo što rade Tužilaštvo i Sud BiH ne vodi ničemu i da je ovo rušenje pravosudnog sistema BiH.

Poznato je da su Sud i Tužilaštvo BiH nelegalne institucije, koje je uspostavio OHR, a koje nisu predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom. Umjesto da opravdaju svoje postojanje, a sudije i tužioci ogromna primanja, oni se igraju sudbinom naroda i okorjele teroriste puštaju na slobodu.

Sud BiH ovakvom odlukom u slučaju "Rustempašić" ohrabruje druge, potencijalne sljedbenike i simpatizere vehabija u BiH. Kada oni uzmu više maha u BiH, onda će se svi hvatati za glavu i pitati zašto to nismo spriječili.

BiH ima sve mehanizme u svojim rukama, ali nema ljude koji će to provesti. Očigledno je da je ovdje riječ o sprezi ovih institucija s određenim strukturama iz Sarajeva. Smatram da imam pravo da Sud i Tužilaštvo pitam šta oni zapravo rade i dokle će više ovakvim svojim potezima ponižavati srpski narod i Republiku Srpsku.

Rustempašićeva grupa i druge slične ovoj, ako se ikada nađu na prostoru Srpske, biće uhapšene, jer se radi o okorjelim zločincima, kriminalcima i teroristima, a naš MUP sve drži pod kontrolom.

Zanimljivo je da Sud BiH radno-pravni spor rješava po nekoliko godina, a kada je u pitanju teroristička grupa, onda Sud sve riješi u rekordnom roku. Isto tako, oni još nisu izveli pred lice pravde one koji su počinili zločin nad srpskim narodom, a puštaju na slobodu teroriste.

Ni druga parlamentarna Istražna komisija za utvrđivaje načina trošenja donatorskih sredstava ne može se pohvaliti bitnijim rezultatima svog rada, jer od svog osnivanja, pa do danas, nije uspjela da utvrdi koliko je to tačno novca ušlo u BiH, a kamoli gdje je i kako potrošen.

Mišljenje je ovo člana Komisije Slavka Jovičića, koji je kazao da bi u narednom periodu nešto moralo da bude promijenjeno u samom načinu rada Komisije ili da se taj posao prepusti nadležnim, istražnim organima.

Prema njegovim riječima, komisija bi u tom slučaju samo izdavala nalog SIPA, OBA i drugim službama, koje bi se dalje bavile provjerom određenih detalja, poslije čega bi svoja saznanja prosljeđivali komisiji.

- Radi se o kriminalu neslućenih razmjera. Koliko je tačno novca ušlo to se ne zna, ali su procjene da je ušlo preko 40 milijardi dolara donacija, od čega je 98 odsto završilo u FBiH, 1,5 odsto u RS, a 0,5 u distriktu Brčko - naglasio je Jovičić i dodao da se kroz rad došlo do podataka da je u Humanitarnoj organizaciji "Merhamet" pokradeno preko 50 miliona maraka, a da Vlada FBiH ne može opravdati više od dvije i po milijarde, kojima su raspolagale njene institucije.

 -------------------------------------------------------------------------------------

 Mirko Oklić, član Istražne komisije, ukazao je da je mnogima u interesu da se ova tema više ne otvara, jer su u političkom životu i danas aktivni mnogi, koji znaju nešto više o donacijama i donatorima.

On podsjeća da je komisija koja je djelovala u prvom sazivu, opstruisana od Savjeta ministara BiH, koji joj nije dao sredstva za rad.

Okolić podsjeća da je Komisija u drugom sazivu kasno počela s radom, te da se uspjela izboriti za minimalna sredstva za rad u iznosu od 40.000 KM.

- Tužilaštvo, koje ima dosta materijala o trošenju donatorskih sredstava, trebalo bi da nastavi naš rad i da SIPA počne sa istražnim radnjama. Šteta je što naš rad nije potrajao bar još pola godine da posao dovedemo do kraja - naglasio je Okolić i dodao da se na Tužilaštvo BiH vjerovatno vrši pritisak od određenih političkih snaga da se na tome ne radi, jer postoje ljudi, koji su spremni da svjedoče u pojedinim slučajevima.

Okolić naglašava da Tužilaštvo može da procesuira i Bakira Izetbegovića, novoizabranog člana Predsjedništva BiH, koji bez obzira na imunitet treba da otkrije šta zna o ovoj temi.

------------------------------------------------------------------- 

Momčilo Novaković, potpredsjednik DP, smatra da ne treba praviti nove komisije, jer su dva saziva pokazala da rad Komisije, bez obavezujućih odluka, predstavlja gubljenje vremena.

- Evidentno je da je bilo zloupotreba, ali s tim poslom treba da se bavi Tužilaštvo i Sud BiH, odnosno istražne agencije, ukoliko to od njih budu tražili - naglasio je Novaković i dodao da bi Tužilaštvo svoj posao trebalo da radi u skladu sa zakonom, bez obzira da li je riječ o Izetbegoviću, Harisu Silajdžiću ili bilom kom drugom građaninu BiH.

-------------------------------------------------------------------- 

Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP, smatra da ovakva komisija ne bi ni trebalo da postoji da je BiH bolje uređena.

- Čim se formira neka komisija, znak je da redovne institucije sistema ne funkcionišu. Tako je i u ovom slučaju, gdje je postojanje Komisije znak da redovne institucije nisu radile, a prije svega tužilaštva i organi gonjenja - naglasio je Nagradić i dodao da donatori imaju pravo da ne saopšte iznos kompletnih sredstava koja su donirali.

 ------------------------------------------------------------

GLIGORIĆ: OHR treba da se angažuje

Da je postojala ozbiljna namjera da se konačno utvrdi kako su i na koji način potrošene milijade maraka, koje su u BiH pristigle tokom proteklog rata, još na osnovu nalaza prve Komisije za utvrđivanje načina utroška stranih donacija nadležni organi trebalo je da procesuiraju veliki broj odgovornih.

Ovo je "Fokusu" rekao predsjednik prve Komisije, Tihomir Gligorić, ponovivši da je ta komisija utvrdila da je 14 milijardi i 800 miliona KM evidentirano u Ministarstvu ekonomskih odnosa BiH.

- Po zaključku, koji je usvojio Predstavnički dom parlamenta BiH, Savjet ministara bio je dužan da u roku od 60 dana dostavi izvještaj o donatorskim sredstvima. Umjesto izvještaja, dostavili su informaciju, u kojoj se pominje samo sedam milijardi i 200 miliona KM - rekao je Gligorić i dodao da se o razlici donatorskih sredstava ništa ne zna. On je rekao da se u studiji Žarka Papića, iz Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, navodi podatak da je u BiH pristiglo od 46 do 53 milijarde KM donatorskih sredstava.

- U FBiH je bila ista politička opcija na vlasti kada su donacije stizale, trošile se, a isti ljudi tamo su i danas. Stranke iz FBiH, koje se zalažu za borbu protiv kriminala, trebalo bi da se založe za završetak ove, po meni najveće reforme u BiH i da se objelodani gdje su završile tolike donacije - naglasio je Gligorić i dodao da bi OHR, koji ima svoje mišljenje po svim pitanjima iz raznih oblasti života, trebalo više da se angažuje i u ovom slučaju, jer neprestano ukazuju na veliku korupciju u BiH.

 ---------------------------------------------------------

RAGUŽ: U parlamentu utvrditi činjenično stanje

Martin Raguž, poslanik HDZ 1990. u parlamentu BiH, smatra da je parlament mjesto u kojem treba iskoristiti sve mogućnosti da se utvrdi koliko je donatorskih sredstava uopšte i došlo u BiH.

- Bilo je opstrukcija da se taj posao uradi, ali i nedostatka političke volje. Pitanje je da li je ta tema potrošena za parlament BiH, ali ja mislim da nije i da se od tog rada još ne može odustati, jer bi to značilo povlačenje pred nespremnošću da se utvrdi činjenično stanje - naglasio je Raguž i dodao da su opstrukcije dolazile i iz Savjeta ministara, koji nije imao volju da finansira taj projekat i da se ostvare temeljni zadaci parlamenta BiH.