Zgrada Predsjedništva BiH
Nakon jučerašnjeg priznavanja nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore i Makedonije u BiH nema zvaničnog državnog stava. To ne čudi jer Predsjedništvo BiH, koje kreira spoljnu politiku, u svim važnijim pitanjima do sada nije uspjelo postići zajednički stav.
Zajednički stav izostao je i prije nekoliko dana kada se u Vijeću bezbjednosti glasalo o rezoluciji Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom.
Akt Crne Gore i Makedonije da priznaju nezavisnost Kosova mogao bi dovesti do
ponovnog zaoštravanja odnosa u regionu, tim prije što je Generalna skupština
UN-a usvojila rezoluciju Srbije kojom se od Međunarodnog suda pravde traži
savjetodavno mišljenje o zakonitosti proglašenja kosovske nezavisnosti.
Lider Partije demokratskog progresa i predsjedavajući Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH Mladen Ivanić kaže:
„Mislim da je to što se Crne Gore tiče neočekivan potez i potez koji će
sigurno izazvati dugoročne i, rekao bih, vrlo, vrlo problematične odnose na
relaciji Beograd - Podgorica. Mislim da to u ovoj fazi Crnoj Gori nije trebalo,
da kad je već čekala ovoliko da je mogla sačekati još određeno vrijeme i
sačekati tu presudu Suda. Ovako se bojim da će to izazvati vrlo burne reakcije,
a pretpostavljam i dosta negativne, tako da je moguće zaoštravanje političkih
prilika u regionu.“
Stavovi Predsjedništva BiH kad je u pitanju priznanje Kosova odavno su poznati, odnosno - nema ih. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„Ne mislim da će to promijeniti stavove u BiH. Stav Predsjedništva je da
zasad to pitanje ne otvaramo iz očiglednih razloga - zbog strukture BiH, zbog
toga što nam to sad ne bi pomoglo. Šta ja mislim o tome lično, to je sasvim
druga stvar, to vas ne zanima.“
„Na samoj sjednici Predsjedništva nije donesen nikakav zaključak, tako da
Ministarstvo vanjskih poslova nije moglo da proslijedi stav gospodinu Prici - ni
da glasa za, ni protiv, ni da bude uzdržan i gospodin Prica uopšte nije
glasao.“Odluke da priznaju Kosovo su autonomna odluke Makedonije i Crne Gore koje imaju svoje razloge, a koji se ne mogu primijeniti na BiH, kaže predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić:
„To je sigurno rezultat njihovih unutrašnjih prilika, odnosno interesa
svake od tih država, prvenstveno računam na njihove međunarodne pozicije koje
treba da grade - i to ne bi moglo uticati na odnose u BiH. Mi smo do sada čekali
da vidimo kako će se stvari razvijati. I vidimo sada da su Kosovo priznale sve
veće zemlje svijeta uključujući Ameriku, Evropsku uniju i evo sada i susjedne
zemlje. Međutim, mi u BiH takvu odluku možemo donijeti samo uz puni konsenzus
svih strana jer bi u suprotnom došlo do problema koji bi se mogli odraziti na
unutrašnje političke prilike.“
Za BiH je najjednostavnije da u nedostatku konsenzusa ne radi ništa smatra predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić ističući da najprije treba postići dogovor o tome kako urediti vlastitu zemlju, a potom će na vanjskopolitičkom planu morati zauzeti stav
„Mi se moramo baviti sobom, unutrašnjim našim odnosima. Mi žurno trebamo pristupiti razgovorima o reformi Ustava, koji će onda regulirati ove donose, a onda će se pokazati i odnosi svih strana prema samoj državi. Iluzorno je očekivati da zemlja koja ima namjeru postati članica Evropske unije ili NATO pakta će na vanjskopolitičkom planu moći postupati drugačije nego što postupa većina zemlja NATO pakta i Evropske unije. Znamo da su ključne članice već priznale Kosovo.“
Mada je priznanje prije odluke Međunarodnog suda pravde preuranjeno, ono ne smije ugroziti sigurnost regije, napominje zastupnik SNSD u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:
„Ali je očito da će takvi potezi ne samo Crne Gore i Podgorice nego i Makednije i Skoplja izazvati određene političke turbulencije, ali one ni u kom slučaju ne smiju narušiti ukupnu bezbjednost na prostorima zapadnog Balkana. Ono što je najvažnije po meni - to neće imati nikakve posljedice za BiH jer BiH nema saglasnosti od dva entiteta i tri konstitutivna naroda da se upusti u jednu takvu avanturu priznavanja Kosova.“
Bez obzira na činjenicu što su najbliži susjedi priznali Kosovo, BiH mora zadržati odnos kakav ima kako se ne bi stvorile dodatne tenzije. Tim prije što su stavovi oko pitanja Kosova različiti od entiteta do entiteta.
LINK - http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1328848.html
M. S. 18.09.2008
Oktobarski lokalni izbori u Republici Srpskoj, politički i ekonomski stabilnoj sredini, ne mogu napraviti velike promjene, ocIjenio je juče Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS i lider SNSD, uz napomenu da Srpska bilježi konstantan rast društvenog proizvoda, koji je u prošloj godini bio za pola milijarde maraka veći nego u Federaciji BiH.
Dodik je još jednom podsjetio da velike probleme RS ima samo u funkcionisanju s BiH, gdje se svaki dan otvaraju nova pitanja.
- Politika tenzija će se zadržati. Ne zato što RS tako hoće, nego zato što naši partneri u BiH ne žele da riješe problem, sa ciljem da zadrže međunarodnu zajednicu, koja reperesivnim mjerama na pojedinca i institucije u RS treba da obezbijedi provođenje njihovih političkih programa iz Sarajeva - pojasnio je Dodik, te podvukao da će predstavnici vlasti RS, u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom, i dalje štititi isključivo interese Srpske.
- OHR treba svesti na ono što je njegova osnovna uloga, a to je posao vezan za ratne zločine, ali ne davanje uputstava na evropskom putu BiH - upozorio je Dodik.
Predsjednik Vlade RS podsjeća da bošnjački i hrvatski lideri u BiH konstantno potenciraju pitanje Ustava, ali s različitim motivima.
- Hrvati žele federalnu jedinicu u BiH, i možemo da ih podržimo, pod uslovom da politička i teritorijalna organizacija RS ne bude dodirnuta. Ne negiramo BiH, ali ne dozvoljavamo da neko negira RS i nijedna nadležnost RS se više neće prenijeti na BiH - poručio je Dodik i podsjetio da polazište za bilo kakve razgovore o Ustavu mora da bude "Dejton", a u okviru njega, kako je rekao, pismena izjava učesnika u razgovoru oko Ustava, na bilo kojem nivou.
Dodik je rekao da veliki projekti koji se realizuju ili su u pripremi, poput Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu koja će proraditi u oktobru, te definisanja i realizacije strategije mreže autoputeva, govore da će se makroekonomski pokazatelji dodatno stabilizovati, što je osnova za poboljšanje životnog standarda stanovnika RS.
