Ni druga parlamentarna Istražna komisija za utvrđivaje načina trošenja donatorskih sredstava ne može se pohvaliti bitnijim rezultatima svog rada, jer od svog osnivanja, pa do danas, nije uspjela da utvrdi koliko je to tačno novca ušlo u BiH, a kamoli gdje je i kako potrošen.

Mišljenje je ovo člana Komisije Slavka Jovičića, koji je kazao da bi u narednom periodu nešto moralo da bude promijenjeno u samom načinu rada Komisije ili da se taj posao prepusti nadležnim, istražnim organima.

Prema njegovim riječima, komisija bi u tom slučaju samo izdavala nalog SIPA, OBA i drugim službama, koje bi se dalje bavile provjerom određenih detalja, poslije čega bi svoja saznanja prosljeđivali komisiji.

- Radi se o kriminalu neslućenih razmjera. Koliko je tačno novca ušlo to se ne zna, ali su procjene da je ušlo preko 40 milijardi dolara donacija, od čega je 98 odsto završilo u FBiH, 1,5 odsto u RS, a 0,5 u distriktu Brčko - naglasio je Jovičić i dodao da se kroz rad došlo do podataka da je u Humanitarnoj organizaciji "Merhamet" pokradeno preko 50 miliona maraka, a da Vlada FBiH ne može opravdati više od dvije i po milijarde, kojima su raspolagale njene institucije.

 -------------------------------------------------------------------------------------

 Mirko Oklić, član Istražne komisije, ukazao je da je mnogima u interesu da se ova tema više ne otvara, jer su u političkom životu i danas aktivni mnogi, koji znaju nešto više o donacijama i donatorima.

On podsjeća da je komisija koja je djelovala u prvom sazivu, opstruisana od Savjeta ministara BiH, koji joj nije dao sredstva za rad.

Okolić podsjeća da je Komisija u drugom sazivu kasno počela s radom, te da se uspjela izboriti za minimalna sredstva za rad u iznosu od 40.000 KM.

- Tužilaštvo, koje ima dosta materijala o trošenju donatorskih sredstava, trebalo bi da nastavi naš rad i da SIPA počne sa istražnim radnjama. Šteta je što naš rad nije potrajao bar još pola godine da posao dovedemo do kraja - naglasio je Okolić i dodao da se na Tužilaštvo BiH vjerovatno vrši pritisak od određenih političkih snaga da se na tome ne radi, jer postoje ljudi, koji su spremni da svjedoče u pojedinim slučajevima.

Okolić naglašava da Tužilaštvo može da procesuira i Bakira Izetbegovića, novoizabranog člana Predsjedništva BiH, koji bez obzira na imunitet treba da otkrije šta zna o ovoj temi.

------------------------------------------------------------------- 

Momčilo Novaković, potpredsjednik DP, smatra da ne treba praviti nove komisije, jer su dva saziva pokazala da rad Komisije, bez obavezujućih odluka, predstavlja gubljenje vremena.

- Evidentno je da je bilo zloupotreba, ali s tim poslom treba da se bavi Tužilaštvo i Sud BiH, odnosno istražne agencije, ukoliko to od njih budu tražili - naglasio je Novaković i dodao da bi Tužilaštvo svoj posao trebalo da radi u skladu sa zakonom, bez obzira da li je riječ o Izetbegoviću, Harisu Silajdžiću ili bilom kom drugom građaninu BiH.

-------------------------------------------------------------------- 

Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP, smatra da ovakva komisija ne bi ni trebalo da postoji da je BiH bolje uređena.

- Čim se formira neka komisija, znak je da redovne institucije sistema ne funkcionišu. Tako je i u ovom slučaju, gdje je postojanje Komisije znak da redovne institucije nisu radile, a prije svega tužilaštva i organi gonjenja - naglasio je Nagradić i dodao da donatori imaju pravo da ne saopšte iznos kompletnih sredstava koja su donirali.

 ------------------------------------------------------------

GLIGORIĆ: OHR treba da se angažuje

Da je postojala ozbiljna namjera da se konačno utvrdi kako su i na koji način potrošene milijade maraka, koje su u BiH pristigle tokom proteklog rata, još na osnovu nalaza prve Komisije za utvrđivanje načina utroška stranih donacija nadležni organi trebalo je da procesuiraju veliki broj odgovornih.

Ovo je "Fokusu" rekao predsjednik prve Komisije, Tihomir Gligorić, ponovivši da je ta komisija utvrdila da je 14 milijardi i 800 miliona KM evidentirano u Ministarstvu ekonomskih odnosa BiH.

- Po zaključku, koji je usvojio Predstavnički dom parlamenta BiH, Savjet ministara bio je dužan da u roku od 60 dana dostavi izvještaj o donatorskim sredstvima. Umjesto izvještaja, dostavili su informaciju, u kojoj se pominje samo sedam milijardi i 200 miliona KM - rekao je Gligorić i dodao da se o razlici donatorskih sredstava ništa ne zna. On je rekao da se u studiji Žarka Papića, iz Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, navodi podatak da je u BiH pristiglo od 46 do 53 milijarde KM donatorskih sredstava.

- U FBiH je bila ista politička opcija na vlasti kada su donacije stizale, trošile se, a isti ljudi tamo su i danas. Stranke iz FBiH, koje se zalažu za borbu protiv kriminala, trebalo bi da se založe za završetak ove, po meni najveće reforme u BiH i da se objelodani gdje su završile tolike donacije - naglasio je Gligorić i dodao da bi OHR, koji ima svoje mišljenje po svim pitanjima iz raznih oblasti života, trebalo više da se angažuje i u ovom slučaju, jer neprestano ukazuju na veliku korupciju u BiH.

 ---------------------------------------------------------

RAGUŽ: U parlamentu utvrditi činjenično stanje

Martin Raguž, poslanik HDZ 1990. u parlamentu BiH, smatra da je parlament mjesto u kojem treba iskoristiti sve mogućnosti da se utvrdi koliko je donatorskih sredstava uopšte i došlo u BiH.

- Bilo je opstrukcija da se taj posao uradi, ali i nedostatka političke volje. Pitanje je da li je ta tema potrošena za parlament BiH, ali ja mislim da nije i da se od tog rada još ne može odustati, jer bi to značilo povlačenje pred nespremnošću da se utvrdi činjenično stanje - naglasio je Raguž i dodao da su opstrukcije dolazile i iz Savjeta ministara, koji nije imao volju da finansira taj projekat i da se ostvare temeljni zadaci parlamenta BiH.