MOSTAR – Bosna i Hercegovina je i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, muslimana i Hrvata, dio je ovo proglasa s 1. zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća Narodnog oslobođenja BiH(ZAVNOBiH) , kojim je u Mrkonjić Gradu 25. studenoga 1943. godine udaren temelj modernoj bosanskohercegovačkoj državnosti.

Prije 67 godina Srbi, Hrvati i muslimani stekli su konstitutivnost na koju se u današnjici često pozivaju. Ipak, ovaj praznik ne obilježava se u Republici Srpskoj i nekim županijama s hrvatskom većinom, a ideju o ravnopravnosti triju naroda u BiH svi različito tumače. Većina Srba i Hrvata smatra da se radi o isključivo bošnjačkom prazniku, te stoga neće ni da sudjeluju “u njihovim ceremonijama” od kojih je jedna i svečani prijam u Predsjedništvu BiH, koji organiziraju bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Bakir Izetbegović i Željko Komšić, a na koji neće doći srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović. Komšić je, poručuju hrvatski političari, još jedan razlog zašto ne obilježavati dan koji slavi ravnopravnost.

-----------------------------------------------------------------------------

Ravnopravnosti u BiH kada su u pitanju Hrvati nema, mišljenja je član Predsjedništva HDZ-a BiH Ivo Miro Jović, koji također smatra da Hrvati i Srbi ovaj praznik uopće ne osjećaju svojim, i da ga nikada neće ni osjećati. “Postavlja se pitanje zašto smo rušili to društvo. Da je bilo ravnopravnosti, takvo društvo bi bilo funkcionalno i pravedno. Mi Hrvati u BiH najbolje znamo koliku ravnopravnost smo imali i koliku sada imamo. Niti smo je tada imali niti je imamo sada”, zaključuje Jović. On, kao ni veliki broj Hrvata i Srba neće otići na prijam u povodu Dana državnosti BiH u Predsjedništvo BiH.

------------------------------------------------------------

Istog mišljenja po pitanju odlaska na prijam je i zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić. On poručuje da ovaj praznik, koji “veličaju Bošnjaci”, neće biti ozakonjen u državnim institucijama dok u njima sjedi barem jedan Srbin.

“Svi oni koji su radili na rušenju SFRJ-a i koji su nelegalnim referendumom izdvojili BiH iz Jugoslavije, danas bi nešto slavili. Što ne slave dan AVNOJ-a.

Nikada dok posljednji Srbin sjedi u Parlamentu BiH neće biti usvojen zakon o praznicima po kojem će se slaviti 25. studenoga i 1.ožujka, koje Bošnjaci smatraju sudbonosnim danima za nastanak BiH”, kaže Jovičić.

Svi bošnjački političari od reda jučer su obilježili Dan državnosti. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da Dan državnosti predstavlja borbu protiv zla i fašizma kao i potvrdu jednakosti svih građana u ovoj zemlji.
“Doći će dan kada će biti više patriotizma u BiH jer je normalna stvar da ljudi vole svoju domovinu”, rekao je Izetbegović.

Politički analitičari su ovoga puta pozitivniji od političara. Oni smatraju da bi ideje ZAVNOBiH-a mogle i trebale biti smjernica nekoj novoj suvremenoj državi.

 ----------------------------------------------------

Profesor politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić kaže da je to praznik na koji možemo biti ponosni svi jer je u tome trenutku ponovno uspostavljena državnost BiH. “U toj obnovljenoj državnosti sudjelovali su i Srbi i Hrvati ma koliko mi to ne želimo čuti. Ja bih volio da smo toga svjesni i da se kod nas na pristojan način održava”, kazao je Lasić. Smatra da ćemo onda kada se riješimo tenzija i kada ne budemo toliko isključivi pročitati kako treba rečenice koje su napisane 1943. u Mrkonjić Gradu i u kojima stoji da je “BiH i naša zemlja”.

 ---------------------------------------------------

U Republici Srpskoj 25. studenoga se ne praznuje i običan je radni dan. Međutim, radni dan je bio  i u Zapadnohercegovačkoj županiji jer u zakonu te županije nema ovog datuma kao praznika. U Hercegovačko-neretvanskoj je bilo neradno, ali su Hrvati dan ranije bojkotirali svečanu sjednicu mostarskog Gradskog vijeća koja je bila posvećena Danu državnosti.

Jučer su se brojna izaslanstva okupila ispred Vječne vatre u Sarajevu kako bi položila cvijeće i odala počast hrabrim i istrajnim braniteljima zemlje u borbi protiv fašizma.
Cvijeće su položili članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić, potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo, premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović, gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, predsjednik SDA Sulejman Tihić, predsjednik SUBNOR-a Jure Galić i drugi predstavnici. Nakon okupljanja pred Vječnom vatrom cvijeće je položeno na groblju Kovači, na spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992. - 1995. održana je i svečana akademija u Narodnom pozorištu Sarajevo, kao i prijam u Predsjedništvu BiH institucija i udruženja.

Komšić je jučer kazao da ovaj dan mnogo znači svim građanima BiH bez obzira na činjenicu da ga neki i osporavaju. “Ljudi koji vole ovu zemlju, antifašisti, 25. studenoga 1943. su sublimirali u nekoliko poglavlja sve ono što je bit BiH - svi ljudi u ovoj zemlji su isti. Siguran sam da i oni koji osporavaju ovaj datum nemaju odgovor na pitanje što im zapravo smeta”, kazao je Komšić i dodao da je uvjeren da će u budućnosti ovaj praznik obilježavati svi narodi.

Predsjedateljica Doma naroda BiH Dušanka Majkić podsjetila je da su predstavnici srpskog naroda u vlasti na razini BiH pokušavali u nekoliko navrata da se postigne dogovor o praznicima, ali da nije bilo uspjeha zato što Bošnjaci ne prihvaćaju nikakve dogovore. Prema njezinim riječima, licemjerno je slaviti praznik države koju su oni uništili.

---------------------------------------------------------

Zastupnik SDS-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Mirko Okolić smatra da praznike na razini BiH prvo treba usuglasiti, te da prije toga srpski predstavnici ne mogu preuzeti dan državnosti koji kao takav ne postoji u zakonskim aktima.

Član HDZ-a BiH Ivo Miro Jović kaže da ima otpor prema prošlom sustavu i prema svemu što je sa sobom donio. “Ako neki kažu da je tisuću godina državnosti BiH, ali i da je utemeljena 1943. u Mrkonjić Gradu, čovjek s umom ne može prihvatiti te dvije krajnosti kao točne”, rekao je Jović. Prema njemu, 26. svibnja kao dan formiranja BiH bi odgovarao svima. Tada je 1446. u Milodražu kod Kiseljaka bilo vjenčanje kraljice Katarine i Stjepana Tomaša. Zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić smatra da su zaključci ZAVNOBiH-a potezi entuzijasta. “Tadašnja tri naroda su mogla zajedno. Možemo i mi, ali ako se dogovorimo. O ovome se nećemo nikada dogovoriti. Možemo razgovarati o ovim praznicima, ali nikada za njih neće biti dogovora”, poručio je on.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo

Mnogo puta do sada pisao sam i u još više navrata govorio sam da je Bosna i Hercegovina zemlja raznih i skoro neshvatljivih apsurda. Mogao bih do u nedogled da redam brojne primjere koji bi najbolje dokazali i odslikali konstataciju s početka ovog teksta.

Prošla je godina dana otkako se upokojio Njegova svetost srpski patrijarh Pavle. Još za njegovog života ogroman broj, ne samo Srba, već i drugih pravoslavnih, te mnogih hrišćanskih naroda u svijetu proglašavao je patrijarha Pavla živim svecem s razlogom. Cijeli svoj ovozemaljski život naš patrijarh posvetio je pravoslavlju i svetoslavlju i asketski ga je proživio u neprestanom Jevanđelskom i Hristovom učenju.

Iako u BiH živi veliki broj Srba a u Republici Srpskoj je taj broj dominantan, eto, Savjet ministara BiH nije prošle godine proglasio dan žalosti u cijeloj zemlji zbog smrti srpskog patrijarha iako je Srpska pravoslavna crkva jedinstvena na prostorima Republike Srbije, Republike Crne Gore, Republike Hrvatske i BiH.

Možda je i bolje što tako nije urađeno u BiH jer je zaista neshvatljivo kako su se pojedini portali u FBiH, pa i na prostoru Srbije, sramotno stavili na uslugu neljudima koji su lajali i bljuvali riječi nemoći, pa i otvorene mržnje prema čovjeku-svecu a samim tim i prema ogromnom broju srpskog naroda, izuzev jednog malog broja šljama i najvećeg otpada koji pripada i našem rodu, nažalost.

Mir je u BiH, na sreću, već 15. godina i ako Bog da biće trajno, a eto tamo neko izvan BiH treba da to sad u ovom vremenu implementira.Za ludilo u ovoj zemlji nikad nije pronađena spasonosna vakcina.

Da bi se kompletirali svi apsurdi i uvrede srpskog naroda pobrinuli su se mnogi, eto, oni koji bi ponovo željeli da vrate ZAVNOBiH i njegovo navodno vaskrsenje. I to, upravo, oni koji su razvalili bivšu SFR Jugoslaviju, naravno, protivustavnom secesijom i separatističkim aktivnostima, a kasnije i krvavim ratovima na prostorima većeg dijela eks-Jugoslavije.

Za Republiku Srpsku 25. novembra, navodni dan državnosti, ne znači ama baš ništa i nikad se neće proslavljati kao bilo kakav praznik.

Nikada u Parlamentarnoj skupštini BiH nije usvojen zakon o praznicima Državne zajednice BiH, pa samim tim nema ni govora o bilo kakvom priznavanju 25. novembra kao bilo kakvog praznika ili neradnog dana u RS.

Zato, upamet se srpski narode! Ovo nije poziv ni na kakve reakcije već poziv da otvorite oči i da shvatite, ako već niste, u kakvoj to zemlji živimo. No, nikakve uvrede niti poniženja neće nas pokolebati da čvrsto ostanemo svoji na svome i da ostanemo u Hristovoj i svetosavskoj vjeri i da se zavjetujemo da ćemo opstati i ostati na našim vjekovnim i pradjedovskim ognjištima, bez obzira na sve bure i oluje kroz koje vjekovima kao narod prolazimo.

MOSTAR - Priča oko trećeg entiteta koja se sramežljivo pojavljivala u izjavama dijela hrvatskih političara u BiH, i čije smo naznake tek mogli vidjeti u dokumentu zvanom Kreševska deklaracija, ali i programima dvaju HDZ-ova, svoju je punu afirmaciju dobila upravo uoči i nakon ovih izbora.

Hrvatski političari, pogotovo oni iz HDZ-a BiH, počeli su u gotovo svim javnim nastupima zagovarati federalnu jedinicu s hrvatskom većinom s Mostarom kao stolnim gradom. No, bila to opijenost izvrsnim izbornim rezultatom HDZ-a BiH, ili pak ogorčenost što je Željko Komšić ponovno pomeo hrvatske predsjedničke kandidate sa scene, činjenica je kako se u zagovaranje i obećavanje hrvatske federalne jedinice ide prilično olako.

Više je argumenata za takvu tezu, no ovdje su možda najbitnija dva ili tri. Kako provesti u djelo plan izgradnje hrvatske federalne jedinice, ključno je pitanje na koje niti jedan hrvatski političar, pa bio to Dragan Čović, Božo Ljubić ili netko treći, nije dao odgovor.

Istina je da se radi o planu koji je teško izvediv u praksi, pogotovo nakon listopadskih izbora kada je konstelacija snaga na državnoj razini uvelike promijenjena. Naime, da bi bilo koji prijedlog, pa tako i ovaj koji se tiče federalne jedinice, dobio podršku, potrebno je 28 ruku u Zastupnikom domu Parlamenta BiH. Uz svu podršku koju HDZ-u BiH daje Dodikov SNSD, matematički je nemoguće doći do tog broja zastupnika. Naravno, u svemu je mnogo važnije što misle Bošnjaci o hrvatskom prijedlogu, a reakcije ne daju mnogo nade da će hrvatska federalna jedinica tako skoro ugledati svijetlo dana.

Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić za naš je list kazao kako je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo novo teritorijalno prekrajanje unutar BiH, pogotovo u vremenu kada su ekonomske reforme nužnije.
“Radi se o idejama koje nikada neće dobiti podršku SDP-a”, upozorava Hadžić, nakon čega postaje jasno da šanse za uspjeh ustavne reforme u kojoj će se izgraditi hrvatski entitet postaju još manje. A kada i iz SDA dođu iste poruke, hrvatski političari se moraju zapitati jesu li doista kadri provesti u djelo ono što obećaju.

-------------------------------------------------------- 

Naime, dužnosnici SDA, među kojima predsjednik Sulejam Tihić, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović, potpredsjednik stranke Adil Osmanović te glasnogovornik Salmir Kaplan, odreda su ponovili istu poruku - ako se bez Bošnjaka nije moglo odlučivati 1992., neće moći ni sada. SDA, dakle, ostaje na tonu da neće pristati na daljnje cijepanje Federacije.

Srpska djelimična podrška

Istodobno, i neki srpski političari, poput lidera PDP-a Mladena Ivanića, ali i lidera SDS-a Mladena Bosića, ne gledaju blagonaklono na podršku SNSD-a hrvatskoj federalnoj jedinici. Ivanić tvrdi kako RS jednostavno nema razloga miješati se u pitanja koja se tiču ustroja i odnosa u Federaciji.

 Iako je jasno da SNSD daje podršku ovom projektu, ne toliko zbog brige za Hrvate koliko zbog osiguranja legitimiteta RS-a, zastupnik ove stranke u državnom Parlamentu Slavko Jovičić Slavuj tvrdi kako je potpora hrvatskim nastojanjima za federalnoj jedinicom način na koji Srbi žele vidjeti BiH u kojoj su svi ravnopravni.

“Jer, ako su Hrvati nezadovoljni, a što u stvarnosti jesu, kako onda mogu ja kazati da sam zadovoljan u ovoj državi. Dakle, onda se krši Ustav koji kaže da su sva tri naroda konstitutivna”, naglasio je Jovičić.

 Međutim, kada je u pitanju podrška stranaca za stvaranje trećeg entiteta, sasvim je jasno da nitko do sada nije dao podršku takvom ustroju BiH.
Iako hrvatski političari očekuju snažniju ulogu Europe i SAD-a u ustavnim promjenama, istina je kako obje velesile nisu uzele u obzir hrvatska nastojanja za ravnopravnošću, pogotovo u ponuđenim butmirskim paketima.

Zašto onda vjerovati kako će podržati stvaranje još jedne teritorijalne jedinice unutar BiH? Signali koji dolaze od administracije SAD-a, a to se moglo vidjeti i prilikom posjeta američke državne tajnice Hilary Clinton, govore kako je nova podjela u BiH nemoguća.

Isto govore i ministri vanjskih poslova Europske unije u svojim prvim komentarima nakon održanih listopadskih izbora, a jedino što se sada izrijekom traži od domaćih vlasti je izbacivanje diskriminirajućih odredbi Ustava BiH, a koje se tiču nacionalnih manjina.

 Zastupnik u Parlamentu BiH Velimir Jukić kaže kako je hrvatska federalna jedinica moguća bez obzira na rascjepkanost teritorija. Stvar je u tome da jedna od tih jedinca bude s hrvatskom većinom, ali ne na način da samo jedan narod ima ekskluzivnost u toj ili ostalim jedinicama.

Malo konkretniji uoči izbora bio je Petar Milić, predsjednik Glavnog stana HSP-a BiH, predloživši uspostavu Hrvatske republike, s tim da bi se hrvatske općine u Posavini i Federaciji izvan te republike našle u nekoj vrsti distrikta.

------------------------------------------------------------------ 

Istodobno, analitičar Slavo Kukić ne vjeruje u ovakav scenarij te upozorava kako bi se stvaranjem hrvatske federalne jedinice Hrvati zbili u jedan omeđen prostor od Stoca do Livna, što bi, smatra, bilo pogubno, u prvom redu za hrvatski narod.
“Kratkoročne političke namjere mogu biti različite, pa je čak moguća i namjera da se određeni politički kadrovi zaštite od različitih progona, no dugoročno će platiti narod 0148, tvrdi Kukić. Pritom su ključna pitanja gdje je središnja Bosna i Posavina, a formiranje trećeg entiteta značilo bi u praksi, navodi Kukić, novi poziv na iseljavanje Hrvata iz središnje Bosne i otpisivanje bilo kakve mogućnosti povratka na one dijelove Posavine odakle su početkom devedesetih protjerani.
“Također, to bi značilo definitivno zaključavanje vrata Hrvatima u svim većim središtima u BiH, prije svega Sarajevu, Tuzli, Zenici i Banjoj Luci. Dakle, radi se o reduciranju Hrvata na prostor od Stoca do Livna”, zaključio je Kukić.

 Međutim, daljnje nezadovoljstvo i frustracije Hrvata svakako će imati dalekosežne posljedice za razvoj i opstanak Bosne i Hercegovine kao države, što bi trebala biti opomena svakome tko budućnost BiH gleda isključivo kroz oči lažnog, odnosno formalnog multikulturalizma, pri čemu se kultura, jezik i prava jednog od naroda, čija tradicija možda seže najdublje u prošlost BiH, sustavno krši.  

 Bošnjaci: Nemoguće stvaranje hrvatskog entiteta
Bošnjaci su tradicionalno najoštriji protivnici rješenja koje bi uključivalo stvaranje federalne jedinice s hrvatskom većinom. Tako novoizabrani član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tvrdi da je namjera Hrvata da stvore treći entitet s hrvatskom većinom utopija. Predsjednik SDA Sulejman Tihić bio je još i oštriji pa je tako Čovića upozorio da daljnjom pričom o entitetu neće imati partnera u bošnjačkim političkim strankama, a ni u SDP-u BiH.

“SDA neće pristajati na ucjene ili priče koje govore o trećem entitetu, Mostaru kao hrvatskom gradu itd.”, rekao je Tihić. U tome ima i punu podršku SDP-a, čiji su čelnici apriori odbili bilo kakvu priču o novom teritorijalnom prekrajanju granica, odnosno stvaranje federalne jedince s hrvatskom većinom.

------------------------------------------------------------------- 

Potpredsjednik SDP-a Damir Hadžić u izjavi za naš list jasno kaže kako HDZ BiH s takvom retorikom nije ozbiljan partner za razgovore, jer bi bilo kakvo unutarnje prekrajanje granica bilo najlošije rješenje. “Praviti treći entitet kako bi netko zadovoljio svoju taštinu i sujetu, neće moći”, istaknuo je Hadžić.

 Hrvati: Dva entiteta su nemoguća, jedan ili više
Dokle god postoje dva entiteta, jedan u kojem su Srbi većina, a drugi s bošnjakom dominacijom kao što je Federaciji, ne vidim ništa logičnije nego zalaganje za uspostavu više federalnih jedinica, naglasio je Velimir Jukić, zastupnik HDZ-a BiH, kazavši kako bi jedna ili više njih bila s hrvatskom većinom. Iako mnogi napadaju ovakvu vrstu ideja, Jukić misli nisu u pravu, jer ništa loše nema u planu koji bi podrazumijevao ustroj federalne države. No kada govorimo o zbijanju Hrvata na prostor od Stoca do Livna, Jukić upozorava kako se nikada nje govorilo o preseljenju, ali pojašnjava kako se također nije nikada govorilo o ekskluzivnosti bilo kojeg naroda na određenom teritoriju.

“Radi se o multietničkim jedinicama, ali jedna od njih treba biti s hrvatskom većinom. Dakle, trebali bismo šutjeti što smo manjina u svim sadašnjim jedinicama”, naveo je Jukić. Istodobno, ustroj federalne jedince s hrvatskom većinom dovelo bi, smatra Jukić, i do određenog gospodarskog napretka tog teritorija. “Ne tražimo ništa manja prava od drugih naroda, ali da ih možemo konzumirati na isti način kao i ostali. Dakle, kroz odlučivanje i sudjelovanje. Mislim da je federalizacija jedno od takvih rješenja”, zaključio je Jukić.

 Srbi: Jedni za treći entitet, drugi protiv

Zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić misli kako bez rješenja hrvatskog pitanja BiH nema šanse i budućnosti. Tri naroda bi trebala biti, objašnjava Jovičić, potpuno ravnopravna bez obzira na brojnost. Trebala bi biti, jer u praksi to nije tako, što se pokazuje nizom preglasavanja i oduzimanja temeljnih prava Hrvata na odlučivanje. Stoga Jovičić ne vidi ništa loše da hrvatski narod u županijama gdje su većina naprave zajednicu, bez obzira zvala se ta tvorevina treći entitet ili neka hrvatska zajednica.

“Važna su prava, tako da mislim da bi i Bošnjaci trebali podržati borbu hrvatskog naroda za ravnopravnost kroz decentralizaciju zemlje”, pojasnio je Jovičić.

Njegov stranački šef Milorad Dodik, koji je jedan od najglasnijih zagovaratelja formiranja trećeg entiteta, ipak njegovo formiranje veže isključivo uz Federaciju BiH, dakle uz uvjet da taj entitet ne zadire u RS. S druge strane, lider druge najmoćnije stranke u RS-u Mladen Ivanić kritizira priču o teritorijalnom preustroju BiH. “Zašto to treba Republici Srpskoj i što ona time dobiva, koju korist će od toga imati? Na ta pitanja jednom će se morati odgovoriti”, upozorio je Ivanić.

 Drugi model je federalizacija, ali i pomalo zaboravljena opcija ustroja triju republika, onako kako često govori profesor Božo Žepić. Republike u BiH mogu imati nacionalni predznak, smatra Žepić, koji je već ranije potvrdio kako pojedini Bošnjaci također misle da je ustroj od tri republike u BiH moguće provesti. S druge strane, dr. Nino Raspudić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ranije je dao zanimljivu tezu prema kojoj unatoč predstavi, koja se igra za međunarodnu zajednicu na terenu, postoje tri potpuno podijeljena društva, tako da treći entitet cijelo vrijeme postoji. Ta treća federalna jedinica stvorila bi ravnopravan odnos između tri naroda, a kod Hrvata bi vjerojatno dovela do jačanja osjećaja prema BiH kao svojoj domovini. Raspudić je mišljenja kako se rješenjem nacionalnog pitanja otvaraju vrata za neke druge stvari poput razvoja ekonomije. Istodobno, neki drugi profesori prava smatraju kako daljnje podjele u BiH nemaju smisla.

Profesor međunarodnog prava Vladimir Đuro Degan tako upozorava da treći entitet nije rješenje za sve Hrvate u Bosni i Hercegovini, s čime se slaže i profesor Slavo Kukić.
“To nije interes hrvatskog naroda, nego može biti samo interes velikosrpske politike koja čini sve da Bosnu i Hercegovinu dezintegrira i kojoj je krajnji cilj disolucija BiH. Ako oni koji zagovaraju treći entitet toga nisu svjesni, onda bi trebali razmisliti”, naglasio je Kukić, upozorivši kako se ustrajavanjem na formiranju novog entiteta, umjesto zagovaranja ravnopravnosti svih naroda na cijelom području BiH, igra utakmica za druge.


DOBRE STRANE TREĆEG ENTITETA
1. Stvarna ravnopravnost
2. Jednaka moć odlučivanja
3. Gospodarski oporavak
4. Zaštita kulture i jezika

LOŠE STRANE TREĆEG ENTITETA
1. Strah od preseljenja
2. Upitna Posavina i središnja Bosna
3. Getoizacija i raj za kriminalce
4. Jačanje tenzija

Piše: Dario Pušić

Pobjeda republikanaca nad demokratama u Predstavničkom domu američkog Kongresa bez ikakve dileme donijeće nešto manju zainteresovanost te zemlje za BiH, iako se glavni pravci spoljne politike SAD neće mijenjati, ocjena je političara i analitičara.

--------------------------------------------------------------- 

Arie Livne, savjetnik predsjednika Vlade RS i predstavnik Srpske u Izraelu, smatra da nakon pobjede republikanaca neće biti znatnijih promjena u kursu politike SAD, ali da je moguća nešto manja zainteresovanost za prilike u BiH.

- Ovakvi rezultati bili su predviđeni. Na polovini mandata svaki predsjednik u Americi ima gubitak podrške. Teško je vjerovati da će pobjeda republikanaca imati odraz na BiH. Mislim da bi neke promjene mogle biti u odnosu na Bliski istok - ističe Livne.

Prema njegovim riječima, spoljnu politiku vodi predsjednik SAD i Ministarstvo spoljnih poslova, pa će aktuelni kurs spoljne politike potrajati još dvije godine, navodeći da će i nakon narednih izbora podršku Amerikanaca vjerovatno dobiti Barak Obama.

----------------------------------------------------------- 

Slavko Jovičić, poslanik SNSD u parlamentu BiH, kaže da pobjeda republikanaca najvjerovatnije podrazumijeva da u Kongresu SAD više neće biti izlobiranih rezolucija na štetu srpskog naroda. Prema njegovim riječima, rezolucije koje su ranije donošene nisu proizvele nikakave promjene izuzev psihološkog pritiska.

- Na pojedince je to uticalo tako što su mislili da je toliko važno šta Amerika kaže, pa su bili bojažljivi. Promjene u Americi poruka su da Sarajevo ne treba više likovati, ništa se neće donijeti iz SAD, sve u BiH moraćemo sami dogovoriti - kaže Jovičić, ističući da Amerikance ne zanima pretjerano nijedna zemlja koja nema naftu, izuzev zanimanja koje pokazuju kada je u pitanju širenje NATO.

- Za SAD je važno da djeluju na slabljenju Rusije i Kine, koje svakodnevno bilježe sve veću snagu. Sigurno je da će prestati razna lobiranja, što na izvjestan način jeste veliki značaj - istakao je Jovičić.

------------------------------------------------------------------ 

Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, kaže da neće biti promjena u prioritetima američke politike, gdje BiH i Balkan nikada nisu bili na nivou Bliskog istoka i Centralne Azije.

- Demokratama i republikanacima zajedničko je mišljenje da je Balkan dio problema Evrope. Demokrate misle da postoje dva nezavršena posla, to su BiH i Kosovo. Dolaskom republikanaca taj kurs će ostati, ali će se sasvim sigurno pokazati veća briga za Srbiju - kaže Janjić.

----------------------------------------------------- 

Mediji posljednjih dana objavljuju da pobjeda republikanaca donosi nešto slabije zanimanje SAD za BiH. Mediji iz Federacije BiH navode da mjesto predsjednika Komiteta američkog Kongresa, koji se do sada najviše bavio BiH, dolazi republikanska političarka sa Floride, koja u svojoj karijeri nikad nije pomenula BiH.

Predsjednica Komiteta za spoljne poslove biće Ileana Ros-Lehtinen, koja se nikada nije javno izjašnjavala o BiH i regionu. Upravo su članovi ovog komiteta nekoliko puta dolazili u BiH te pripremali rezolucije u kojim su administraciji preporučivali usvajanje novih politika. Ros-Lehtinenova je snažno proizraelski orijentisana.

U Izvještaju Komisije za istraživanje trošenja donacija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici, navodi se da je od 1996. do 2010. godine evidentirano 7.086.585.413 KM donacija, što, prema pretpostavkama članova ovog tijela, predstavlja oko 30 odsto od ukupnih sredstava koje su ušle u BiH.

Na posljednjoj sjednici Komisije istaknuto je da je urađen dobar posao za veoma kratko vrijeme i svi članovi su izrazili nadu da će Tužilaštvo i SIPA iskoristiti Izvještaj i pokrenuti istrage u slučajevima u kojima su iznesene osnovane sumnje u kriminal s donacijama u "Merhametu". Svi članovi Komisije istakli su da su razočarani što od međunarodne zajednice nisu dobili podatke koji se odnose na različite nevladine organizacije koje su nakon rata djelovale u BiH i ulagale donatorska sredstva.

- Napravili smo dobar posao. Javnosti smo iznijeli dokaze o radu federalnne komisije koji je bio skriven i koji je obuhvatio oko tri milijarde KM i skrenuli pažnju na kriminal u "Merhametu" - rekao je predsjedavajući Komisije, Sefer Halilović.

Slavko Jovičić, član Komisije, rekao je da će se zalagati da u narednom sazivu parlamenta BiH bude uspostavljena komisija koja će imati veća ovlašćenja i nastaviti da radi na utvrđivanju trošenja donatorskih sredstava.

- Žao mi je što je Komisija kasno formirana. Počeli smo odmotavati klupko kojem nema kraja. Po medijima se stalno navodi koliko je ušlo sredstava, ali to nikad niko neće utvrditi, jer je novac djeljen za kafanskim stolom - kaže Jovičić. Prema njegovim riječima, nesporna je činjenica da je stizala pomoć u BiH, ali je određen broj nevladinih organzacija vršljalo po BiH i prao i krio novac u sprezi s domaćim lopovima, jer mafija ne poznaje granice.

Komisija za istraživanje trošenja donacija, usvajanjem ovog konačnog izvještaja, završila je rad u ovom sazivu.