Istinom do pravde
Autor sjovicicslavuj | 25 Avgust, 2009 | read_nums (450)
Ovo je rečeno na jučerašnjoj konferenciji posvećenoj utvrđivanju istine o stradanju Srba u Sarajevu, koju je u Palama, pod nazivom "Istinom do pravde", organizovala BORS.
Učesnici skupa poručili su da od svih institucija RS očekuju i traže da se još organizovanije uhvate u koštac sa postojećim problemima i natjeraju institucije BiH, a prije svih Tužilaštvo BiH, da pitanja zločina nad Srbima postave kao prioritet u radu, kako bi istina o stradanju sarajevskih Srba bila verifikovana i kroz sudske procese, a zločinci kažnjeni. Takođe, zaključeno je i da bi Savjet ministara BiH morao odmah preispitati i redefinisati postojeću odluku o takozvanoj Komisiji za Sarajevo, te reaktivirati njen rad u novom sazivu.
- Ne smijemo i nikada nećemo dozvoliti da se prekraja istina o proteklom ratu, da se za sve zločine okrive Srbi i sudi samo njima i da shodno takvoj nakaradnoj logici svi drugi ekskluziviteti pripadnu isključivo onima koji su sebe proglasili žrtvom, a nas dželatima. Ne sporimo da smo se borili za svoj narod i u toj borbi stvorili RS, ali nismo bili agresori, niti smo dužni da bilo kome polažemo račune račune za svoje pravo na život - poručio je predsjednik BORS, Pantelija Ćurguz.
Da je stradanje Srba u Sarajevu najvažnije nacionalno i istorijsko pitanje, a prvenstveno političko, ocijenio je i Staša Košarac, predsjednik Kluba srpskih delegata u Vijeću naroda NSRS, koji je rekao da su zločini na Srbima u tom gradu bili rezultat sprovođenja tadašnje zvanične politike.
- I danas su na sceni pojedinci koji vuku politički kontinuitet iz tog vremena i još uvijek aktivno sprovode onu istu politiku od koje su stradali sarajevski Srbi. Međutim, znamo istinu i moramo naći put da otvorimo to pitanje u zvaničnim institucijama i izađemo iz dobro osmišljenog ćorsokaka za Srbe, te ukažemo na nedopustiv rad Tužilaštva i Suda BiH i njihov odnos prema pitanju ratnih zločina nad srpskim narodom - rekao je Košarac.
Koordinator Tima republičkog MUP-a za istraživanje i dokumentovanje krivičnih djela ratnog zločina, Simo Tuševljak, iznio je podatak da je zaključno sa 31. juna ove godine nadležnim tužilaštvima podneseno 795 krivičnih prijava, izvještaja i njihovih dopuna protiv 6.997 lica zbog postojanja sumnje da su počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina nad do sada identifikovanih 21.848 žrtava.
- Više od trećine tih prijava, tačnije njih 240, odnosi se na šire područje Sarajeva, a podnesene su protiv 1.496 lica za zločine nad preko pet hiljada žrtava - rekao je Tuševljak.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić podsjetio je učesnike skupa na višegodišnje neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH iz maja 2005. godine, kojom je nadležnim institucijama u Federaciji BiH naloženo da odgovore po apelacijama porodicama nestalih sarajevskih Srba, a koja je ključni put za dokazivanje istine o stradanju srpskog naroda u tom gradu.
