Bosna i Hercegovina - Novi protesti poljoprivrednika
Autor sjovicicslavuj | 23 April, 2009 | read_nums (440)
RADIO Slobodna EVROPA
Bosanskohercegovačka poljoprivreda drastično zaostaje za zemljama trgovinskim partnerima. Između ostalog, iz godine u godinu gubi utrku u uslovima slobodne trgovine. To je stav poljoprivrednika iz BiH, čiji su apeli državnim institucijama za zaštitu domaće proizvodnje posljednjih mjeseci sve glasniji.
U Federaciji su danas poljoprivrednici na sat vremena blokirali sve važnije putne pravce kako bi ukazali na svoj težak položaj, kao i na to da podsticaji za poljoprivrednike još nisu uplaćeni.
Sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH Sead Jeleč podsjeća da podsticaji za poljoprivredu u BiH zaostaju šest do sedam puta za zemljama trgovinskim partnerima u okviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). On takođe ističe da, iako su sve robe s kojima BiH trguje u okviru CEFTE na nultoj carinskoj stopi, pojedine zemlje su određenim nivoom carina u međusobnoj trgovini zaštitile svoje osjetljive proizvodnje - one za koje smatraju da su njihova perspektiva. BiH to nije uradila i njena poljoprivreda suočava se sa drastičnim gubicima, kaže Jeleč:
Predlagač zakona, poslanik stranke Radom za boljitak u Parlamentarnoj skupštini BiH, Jerko Ivanković Lijanović kaže da je predmet domaćeg zakonodavstva ko pokreće mjere i kako se one donose:
„Ti uvozni lobiji su vrlo, vrlo jaki i utjecajni. Zamislite, oni su utjecajniji na Vijeće ministara od samoga Parlamenta jer u ovom slučaju Parlament ima protiv sebe i vlastito Vijeće ministara, a evidentno je velik pritisak i na parlamentarce u ovom periodu da obore taj zakon.“
Sead Jeleč objašnjava da je prije rata, domaća proizvodnja u BiH zadovoljavala između 75 i 80 odsto potreba stanovništva za prehranom, dok je danas taj procenat ispod 40 odsto. Na pitanje može li se desiti da uz sve svoje poljoprovredne resurse BiH gladuje, Jeleč ne isključuje tu mogućnost:
„BiH može ostati gladna ukoliko ne bude mogla da kupi hranu. Vjerovatno nije ni taj dan daleko s obzirom da se stvara ogroman trgovinski deficit. Ukoliko dođe u situaciju da ne može da otplaćuje spoljni dug, ona se može dobrim dijelom naći u situaciji da dio stanovništva bude gladan.“
Poljoprivrednici se, ipak, nadaju da će zakon o zaštiti domaće proizvodnje biti usvojen, ali i da će ostale institucije države, entiteta i kantona početi voditi brigu o poljoprovredi. U suprotnom, suočena sa ekonomskom krizom, ogromnim deficitom i malim podsticajima, BiH će imati potpuno razorenu poljoprivredu.
