Ništa od pjevanja himne BiH
Autor sjovicicslavuj | 6 Jul, 2012 | read_nums (625)
Zgrade institucija BiH
04.07.2012
Dvije godine rada
11 članova komisije etnomuzikologa, političara, pjesnika, 339 prijedloga
i oko 50.000 eura otišlo je niz vjetar nakon što bh. Parlament nije
usvojio tekst himne odabran od strane njihove komisije. Ponovo će u
četvrtak na dnevni red uspostava nove komisije koja bi trebala raditi
isto. Sudeći prema političkim okolnostima - s istim ishodom.
Dvanaest godina se čekalo na tekst himne. Trebalo je dvije godine i destine hiljada eura da se nađe kompromis. Dva autora sastavila su od svojih tekstova jedan - Dušan Šestić, autor instrumentalnog dijela himne, i Benjamin Isović.
Njihovi prijedlozi, od 339 pristiglih na konkurs, zadovoljli su, prema mišljenju pjesnika, etnomuzikologa i ponajprije političara, sve kriterije. Samim tim i kriterije ne jednog nego tri prosječna bh. građanina i ostale.
A onda, jednostavno, Parlament je nije usvojio. I opet ispočetka, već od naredne sjednice kada je predloženo formiranje nove komisije za izbor teksta bh. nacionalne pjesme.
Dvanaest godina se čekalo na tekst himne. Trebalo je dvije godine i destine hiljada eura da se nađe kompromis. Dva autora sastavila su od svojih tekstova jedan - Dušan Šestić, autor instrumentalnog dijela himne, i Benjamin Isović.
Njihovi prijedlozi, od 339 pristiglih na konkurs, zadovoljli su, prema mišljenju pjesnika, etnomuzikologa i ponajprije političara, sve kriterije. Samim tim i kriterije ne jednog nego tri prosječna bh. građanina i ostale.
A onda, jednostavno, Parlament je nije usvojio. I opet ispočetka, već od naredne sjednice kada je predloženo formiranje nove komisije za izbor teksta bh. nacionalne pjesme.
------------------------------------------------------------
Hilmo Neimarlija bio je član prošle komisije i nije baš optimista.
„Ne sjećam se nekih od procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH u koju je javnost bila tako intenzivno uključena i sa takvim zanimanjem, i u koju je bio uključen veći broj građana, autora prijedloga pjesama i koja je tako osjetljivo, mukotrpno vođena u tim teškim usaglašavanjima, i koja je na kraju naprosto ismijana stavom delagata SNSD-a u Domu naroda - da jednostavno ne dolazi u obzir usavajanje teksta himne, usprkos i njihovoj ulozi u cijeloj toj proceduri oko dolaženja do tog teksta. Ako tada to nije moglo da prođe, očigledno okolnosti sad nisu puno povoljnije“ , ocjenjuje Neimarlija.
„Ne sjećam se nekih od procedura u Parlamentarnoj skupštini BiH u koju je javnost bila tako intenzivno uključena i sa takvim zanimanjem, i u koju je bio uključen veći broj građana, autora prijedloga pjesama i koja je tako osjetljivo, mukotrpno vođena u tim teškim usaglašavanjima, i koja je na kraju naprosto ismijana stavom delagata SNSD-a u Domu naroda - da jednostavno ne dolazi u obzir usavajanje teksta himne, usprkos i njihovoj ulozi u cijeloj toj proceduri oko dolaženja do tog teksta. Ako tada to nije moglo da prođe, očigledno okolnosti sad nisu puno povoljnije“ , ocjenjuje Neimarlija.
------------------------------------------------------------------
Fijasko sa tekstom državne himne bio je očekivan. Nije više važno ko je
kriv, važno je da se i dalje himna može zviždati, mumljati ili šta god -
samo ne pjevati.
Apetite svih zaista je bilo teško zadovoljiti. Iako je na kraju digao svoju ruku za kao član komisije, Slavko Jovičić, iz SNSD-a, mnogo prije toga iznio je, ispostaviće se, po BiH poraznu istinu:
„Nije moguće naći bilo kakvu temu koja bi odgovarala Srbima, Bošnjacima, Hrvatima. Jer, recimo, da uzmemo samo jednu temu, da pjevamo o travi – trava je zelena. Srbi bi se odmah usprotivili - kao trava je zelena zato što je to dominantna bošnjačka boja.“
Apetite svih zaista je bilo teško zadovoljiti. Iako je na kraju digao svoju ruku za kao član komisije, Slavko Jovičić, iz SNSD-a, mnogo prije toga iznio je, ispostaviće se, po BiH poraznu istinu:
„Nije moguće naći bilo kakvu temu koja bi odgovarala Srbima, Bošnjacima, Hrvatima. Jer, recimo, da uzmemo samo jednu temu, da pjevamo o travi – trava je zelena. Srbi bi se odmah usprotivili - kao trava je zelena zato što je to dominantna bošnjačka boja.“
------------------------------------------------------------------
Autorska prava na ovu himnu, koju je iz protesta otpjevao direktor EFM radija
Zoran Ćatić, polaže tvorac Dejtona, sada već pokojni Richard Holbrooke.
Sastavljena je od dijelova bh. ustava, oboljelog od diskriminacije,
kako je dijagnosticirao Evropski sud za ljudska prava. Kako u takvoj
zemlji zadovoljiti sve?„Kakva god da se himna napravi, pa i ova Šestićeva, pa i kakav god tekst, nama neće odgovarati na ovaj ili onaj način, zbog ovoga ili onoga. Ali suština priče jeste da mi trebamo napraviti himnu koja će odgovarati našoj djeci. A kakvu god da napravimo, našoj djeci će biti potpuno svejedno. Ko je nas pitao za Hej Slaveni, je li nam se sviđa. Upakovana nam je, data nam je i mi smo ustajali na nju, ježili se na nju, nismo nikada razmišljali šta ona ustvari govori, da li misli ovo ili ono, odnosi li se na sve narode tadašnje Jugoslavije ili ne. Na taj način će razmišljati i naša djeca, samo što se mi trenutno bavimo glupostima.“
---------------------------------------------------
Novu inicijativu je pokrenula poslanica Socijaldemokratske partije BiH
Nermina Ćemalović. I vjeruje da je moguće:„Da ćemo mi, akobogda, zaista dobiti taj tekst himne i da neće niko u Parlamentu imati protiv da je dobijemo. I čak se nadam da će to biti većinom nego jednoglasno.“
---------------------------------------------------
Mario Knezović
, frontmen Zooster-a, smatra kako tekst
neće biti važan sve dok ga svi ne budu osjećali. Inače, biće samo prazna
ljuštura kao i drugi bh. simboli:„Naš problem je što mi nemamo sadržaj. Mi bismo onda došli i do teksta, ali mi nemamo sadržaj. Imamo formu, imamo zastavu koju nam je ne znam ni ko osmislio. To nije ni zastava koja je sadržajna, koju smo mi donijeli. Šta znači zastava samo po sebi ako iza nje ne stoji neki sadržaj?“
----------------------------------------------------------------
Razočarani su i umjetnici koji su umalo pa postali ponosni autori teksta
bh. himne. Benjamin Isović pobijedio je na konkursu, a njegov tekst
kasnije rasparčan. Komentara nema. Bez komentara i teksta o svoj farsi
oko himne je i koautor Dušan Šestić.
„Kad ne bih nas poznavao, skoro bih bio razočaran. Naša posla. Čekaćemo bolja vremena. Više vjerujem u to“ , kaže Šestić.
Pa do nekog novog konkursa, komisije i glasanja.
„Kad ne bih nas poznavao, skoro bih bio razočaran. Naša posla. Čekaćemo bolja vremena. Više vjerujem u to“ , kaže Šestić.
Pa do nekog novog konkursa, komisije i glasanja.
------------------------------------------------------------------------
NAPOMENA: Kao što sam prethodnih dana i najavio to se na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je održana 05.07. 2012. god. i desilo. Mi, srpski poslanici i definitivno smo stavili tačku na obnavljanje inicijative o ponavljanju procedure da se ponovo radi Sizifov i beskoristan posao. Odbacili smo prijedlog da se ova tačka uopšte i nadje na dnevnom redu na sljedećoj sjednici parlamenta BiH.
