KLIKNI NA: Erna Mačkić, BIRN BiH – Justice Report, Sarajevo, novinarka

---------------------------------------------------------------------

Zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH će u srijedu, 16. septembra, imati priliku da se posljednji put izjasne da li će produžiti mandat međunarodnim sudijama i tužiocima u BiH ili ne, piše danas BIRN - Justice Report.

Prema dosadašnjim izjavama političara u medijima, još uvijek postoji podijeljenost među zastupnicima iz dvaju entiteta o tome da li treba produžiti mandat.

Dok su zastupnici iz Republike Srpske izričito protiv, oni iz Federacije uglavnom podržavaju ostanak stranaca na apelacionom nivou.

Tenzije oko ovog pitanja dovele su i do toga da je premijer Republike Srpske Milorad Dodik u medijima nedavno pozvao i na ukidanje državnog Suda i Tužilaštva, uvjetujući time nastavak pregovora oko ustavnih reformi.

Reakcije domaćih zvaničnika, kao i međunarodnih, za sada su izostale. Parlamentarni zastupnici iz Federacije su za produženje mandata međunarodnim sudijama i tužiocima.

Zastupnike iz Republike Srpske zbog njihovih istupa nazivaju "taocima određenih političkih lidera koji imaju mehanizme odlučivanja u BiH".

Ako mandat međunarodnim sudijama i tužiocima ne bude produžen u Parlamentu, odluku o tome bi mogao donijeti visoki predstavnik u BiH.

Nakon nedavnog sastanka Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH s Meddžidom Kreso, predsjednicom Suda BiH, i Miloradom Barašinom, državnim tužiocem, OHR je izašao u javnost sa izjavom da "međunarodna zajednica jednoglasno podržava rad međunarodnih službenika na državnom nivou, posebno kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina".
"Nadam se da će državni parlament usvojiti pravu odluku 16. septembra", poručio je Inzko.

Pred parlamentarcima se nalaze Izmjene i dopune zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH koje je prihvatilo Vijeće ministara BiH u julu ove godine. Prema tim izmjenama, mandat stranim sudijama bi bio produžen do kraja 2012. godine, ali samo u drugostepenim vijećima Odjela za ratne zločine Suda BiH.

Također, toliko bi bio produžen i mandat stranim tužiocima koji rade u Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH.
Sudije koje rade na predmetima ratnih zločina u prvostepenim vijećima ostale bi dok ne završe predmete koji su u toku, nakon čega im neće biti dodijeljeni novi. Sudijama i tužiocima koji rade u Posebnom odjelu za organizirani kriminal Tužilaštva i Suda BiH uopće neće biti produžen mandat prema ovom prijedlogu.

Također, strani tužioci ne bi nakon isteka ove godine mogli obavljati ni rukovodeće funkcije u Tužilaštvu BiH.
Šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH je međunarodni tužilac David Schwendiman, a Drew Engel je šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

U Sudu BiH sada radi devet međunarodnih sudija, a u Tužilaštvu BiH isto toliko međunarodnih tužilaca. U Odjelu za ratne zločine Tužilaštva BiH rade četiri međunarodna tužioca, od kojih je jedan na čelu odjela. I u Sudu i u Tužilaštvu je niz stranih pravnih stručnjaka koji rade kao savjetnici ili na drugim funkcijama.

Mandat međunarodnim sudijama i tužiocima ističe krajem decembra ove godine.
Međunarodno osoblje već odlazi jer nisu voljni da njihova sudbina zavisi o odluci ovdašnjih političara, saznaje BIRN - Justice Report.

Na prošloj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 2. septembra ove godine, izostala je podrška produženju mandata međunarodnom osoblju jer izmjene i dopune zakona nisu dobile potrebnu entitetsku većinu.
Prijedlog izmjena i dopuna je razmatrao Kolegij Zastupničkog doma, ali nije dobio ni tu potrebnu saglasnost.

Najglasniji protivnici produženja mandata su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz Republike Srpske, na čelu s njihovim liderom i premijerom ovog entiteta Miloradom Dodikom.

"Strane sudije i tužioci su svojim dosadašnjim (ne)radom obesmislili i pravo i pravdu u BiH. Zahvaljujući njima, Sud BiH i Tužilaštvo BiH postali su nelegalne pravosudne institucije, odnosno mjesta političke egzekucije. Posljedice njihovih pravnih (ne)djela plaćaju građani ove zemlje godinama", rekla je Biljana Bokić, glasnogovornica premijera Republike Srpske.

Osim zastupnika iz SNSD-a, Dodikov stav u državnom parlamentu dijele svi predstavnici stranaka iz Republike Srpske, a među njima je i Momčilo Novaković, nezavisni zastupnik.
"Protivim se produženju mandata međunarodnom osoblju iz principijelnih razloga. Ali, naravno, to podrazumijeva da ne smije biti pravnog vakuuma u funkcioniranju institucija. Neophodno je osigurati da odmah počnu raditi domaće sudije i tužioci", kaže Novaković.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u državnom parlamentu uime Stranke demokratske akcije (SDA) je rekao da zastupnici koji ne podržavaju produženje mandata jesu oni što se plaše eventualnih procesa prtiv njih, posebno na Odjelu za organizirani kriminal i korupciju.
"Izjave Dodika da će uvjet za ustavne promjene biti ukidanje Suda BiH jesu ucjena političkih lidera. On bi ukinuo sve sudove i tužioce da ne bi bio procesuiran njegov slučaj", kaže Mehmedović.

Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu protiv Milorada Dodika zbog sumnje da je sa skupinom saradnika i poslovnih partnera oštetio entitetski proračun za 115 miliona KM.

Iz ureda Milorada Dodika poručuju da "postojanje institucija Suda i Tužilaštva BiH pokazuje da Bosna i Hercegovina nije pravna država".

"Kako biste bilo kome u normalnom i civiliziranom svijetu objasnili da najveće pravosudne institucije zemlje ne poznaju Ustav te iste zemlje", dodaju.

Stanje koje traži vremensku distancu hrvatski zastupnici se zalažu za ostanak međunarodnog osoblja u Sudu i Tužilaštvu BiH. Tako kaže Martin Raguž, zastupnik u državnom parlamentu uime HDZ 1990.
"Svjestan sam da mi, domaći ljudi, trebamo preuzeti odgovornost za sudbenu vlast i time graditi standarde i kriterije da se može upravljati procesima. Ali, mislim da je stanje takvo da traži još jednu vremensku distancu", smatra Raguž.

Prema njegovom mišljenju, mandat stranim sudijama i tužiocima ne treba politizirati, već napraviti objektivnu analizu kada je moguće ispuniti pretpostavke za njihov odlazak.
"Treba jedna realna dinamika koja je usuglašena s pravosudnim institucijama, a koju bi Vijeće ministara predložilo Parlamentu i javnosti. To bi bila objektivna analiza", naglašava Raguž.

Predsjednica Kreso i tužilac Barašin uporno ističu da je neophodno produžiti mandat.
"S odlaskom međunarodnih tužilaca i sudija nastupila bi nenadoknadiva šteta jer se radi o pravosudnim djelatnicima koji su već uključeni u složene predmete. S njihovim odlaskom bi bilo izgubljeno dragocjeno vrijeme jer bi domaćim djelatnicima trebao duži period za pripremu za rad na tim predmetima", kazao je Barašin nakon susreta u OHR-u.

Slavko Jovičić, zastupnik SNSD-a u državnom parlamentu, smatra da "strane sudije i tužioci već su sada trebali spakovati kofere i otići".

"Šta jedan Francuz ili Nijemac zna šta je rat? Niko ne provjerava njihove reference. Zašto neko naš ne može da ode da radi kod njih ni u mjesnoj zajednici? Zašto da plaćamo deset prevodilaca za jednog stranca? Nećemo. Ovo je suverena država", kaže Jovičić.

Za razliku od njega, Miroslav Zelić, predsjednik HVIDRA-e, udruženja ratnih veterana hrvatske nacionalnosti, nije siguran šta uraditi u ovoj situaciji.
"Ako mi Hrvati ustavnim promjenama dobijemo zasebnu teritorijalnu jedinicu, onda slobodno neka idu strane sudije i tužioci. Ako sada odu, bojim se da Bošnjaci nisu toliko demokratični i da će nas preglasati", kaže Zelić.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja "Žena žrtva rata", smatra da bi odlazak međunarodnih sudija i tužilaca za žrtve značio da se i oni moraju iseliti iz BiH.
Dodaje da "nijedan počinilac ratnih zločina ne bi bio kažnjen da nije bilo međunarodnih sudija i tužilaca".

Leo Pločkinić, predsjednik nevladine organizacije "Croatia Libertas", rekao je da međunarodne sudije i tužioci nisu problem u radu Suda i Tužilaštva BiH.
"Sudu i Tužilaštvu BiH je svaka pomoć potrebna", kaže Pločkinić.

--------------------------------------------------------------

Iz ureda premijera RS-a poručuju da se suverenitet jedne države ostvaruje sudskom vlašću, koja je u Bosni i Hercegovini, "potpuno je očigledno", u rukama stranih državljana, koji čak nisu položili ni zakletvu za svoj rad, "barem ne u BiH".

"Sve i da su Sud BiH i Tužilaštvo BiH, ovakvi kakvi jesu, legalne institucije, a svima je jasno da nisu, nedopustivo je da u njima rade strane sudije i tužioci", kategorični su u kabinetu premijera Dodika.

Parlament BiH će morati donijeti odluku koja uveliko može uticati na daljnji razvoj situacije u ovoj zemlji, piše Erna Mačkić, novinarka BIRN - Justice Reporta.