Vijeće ministara BiH uputilo je Parlamentu BiH na razmatranje prijedlog zakona kojim je predloženo da popis stanovništva u BiH bude proveden 2011., no iako isti još nije ni došao do Parlamenta, već se zna da neće biti usvojen.

Naime, protiv Prijedloga zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2011. izjasnili su se bošnjački ministri koji su tražili da se iz popisa izbriše etničko izjašnjavanje, jezik i nacionalna pripadnost, a SDA je ranije najavila da će blokirati donošenje zakona koji bi omogućio organiziranje popisa jer su predstavnici srpskog naroda glasovali protiv Strategije za konačno dovršenje procesa povratka, podsjeća Dnevni list.

Hrvatske i srpske stranke su jasnog stava da zakon treba podržati. Mišljenja su da je uvjetovanje od Bošnjaka licemjerno, te da su etničke, jezične i nacionalne pripadnosti zajamčene Ustavom BiH.

Tako zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH Slavko Jovičić smatra da se Bošnjaci ne žele nacionalno izjasniti iz straha što će popis otkriti. “Plaše se laži kojima su se služili vojni i politički, ratni i poratni bošnjački vrh, pogotovo kada su u pitanju stradanje, etničko čišćenje i migracije. Popisom bi se razjasnile stvari iz ratnog vremena i dvadeset godina poslije. Tada bi se jasno vidjelo tko je u kojem vremenu vršio etničko čišćenje”, kaže Jovičić.

Zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta BiH Ivo Miro Jović mišljenja je da je neupitno nacionalno, vjersko i jezično opredjeljenje, te da, iako Bošnjaci misle suprotno, Srbi i Hrvati ne bi dobili ništa iz ovakvog rješenja osim jednakopravnosti.

“Bošnjaci ne žele ovakav popis jer nisu sigurni u to da ih ima više od 51%. Ovaj zakon treba reći međunarodnim i domaćim institucijama koje žele čuti vapaj Hrvata da je prema njima napravljen najveći genocid u povijesti ljudskog roda što pokazuje i činjenica da nas 43% nedostaje u ovoj zemlji”, rekao je Jović. Novi statistički podatci svakako bi, smatra on, bili i dokaz za ono što se događalo u posljednjih dvadeset godina.

I HDZ1990. podržava ovakav stav. “U zakon se treba ugraditi odredba da će se rezultati novoga popisa stanovništva početi primjenjivati kao temelj za nacionalnu strukturu državnih institucija tek nakon donošenja novoga Ustava BiH, a do tada da se i dalje koriste rezultati popisa iz 1991.”, smatraju u HDZ-u 1990.

Kako sada stvari stoje, male su šanse da prijedlog zakona dobije podršku bošnjačkih zastupnika. Posljednji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991., i od tada se u mnogome promijenila demografska i svaka druga slika o ovoj zemlji.

Ivo Miro Jović kaže da u velikom dijelu države više nema Hrvata, a Slavko Jovičić se nadovezuje na to naglašavajući da na području Federacije živi od 3 do 4% Srba od ukupne populacije koja je prije rata živjela na tim prostorima. “Identičan slučaj je s Hrvatima koji su u najgorem položaju jer su najmalobrojniji i najviše su se raselili i prema njima se vrši najviša nepravda, jer ih Bošnjaci preglasavaju”, kaže Jovičić. On dodaje da brojčana prednost niti jednog naroda ne smije igrati nikakvu ulogu. Jović pak smatra da u zakon treba uvrstiti i zaštitu predstavljanja u tijelima vlasti po popisu iz 1991. mada se i bez popisa taj dio ne poštuje.

Dnevni list napominje kako već godinama u BiH traju politička uvjeravanja o tome može li biti izvršen popis stanovništva ako nije u potpunosti ostvaren Anex 7 Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno nisu se vratile sve izbjeglice i raseljeni koji to žele.
Ova stavka bila je i jedan od uvjeta bošnjačke strane za glasovanje o popisu.

Hrvatska strana smatra da povratak u BiH nije završen, dok Srbi tvrde suprotno. Bošnjaci su ipak najglasniji u cijeloj priči. “Najveći interes za povratak izražavaju Bošnjaci jer misle da će povratkom u RS dobiti više zastupničkih mjesta i da će tako na jedan legalan politički način doći glave RS-u”, smatra Jovičić. Ivo Miro Jović najavljuje da će pokrenuti pitanje ustavnosti o pravima povratnika i zastupljenosti Hrvata u pojedinim općinama.

Šemsudin Mehmedović, zamjenik predsjednika Kluba SDA u Zastupničkom domu PSBiH, za Dnevni avaz je prokomentirao kako je pitanje popisa posljednja namjera Nikole Špirića i njegovog političkog nalogodavca Milorada Dodika da "zakuju stanje napravljeno genocidom nad Bošnjacima u BiH".

Mehmedović je ocijenio i da je prdloženi zakon nakaradno napisan te ga Klub zastupnika SDA zasigurno neće podržati, kao i da zakon o popisu stanovništva, u kojem se navode nacionalnost i vjerska pripadnost, neće dobiti podršku Bošnjaka u Parlamentu ne iznađu li se sredstva za povratak stanovništva na cijeli teritorij BiH.

Prenoseći Avazu stav svoje stranke, Azra Hadžiahmetović, predsjednica Kluba SBiH u Zastupničkom domu PSBiH, a priori odbija zakon o popisu koji sadrži etničke i vjerske kriterije, obrazlažući da to nisu obvezujući elementi po europskom sustavu. Ona je najavila i pokušaj da se sadržaj zakona izmijeni u parlamentarnoj proceduri.

U kontekstvu pitanja popisa stanovništva u BiH, banjolučke Nezavisne novine donose izjavu predstavnika Agencije za statistiku i Ministarstva financija BiH kako novac za pripremu i popis nije osiguran.

"Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument okvirnog proračuna za period 2010.-2012. godina, koji je limitirao proračunske izdatke i prihode. Tim je dokumentom precizirano da državna razina u narednoj godini dobije isto novca kao i u ovoj godini. To znači da nećemo imati novca za popis", kazao je Huso Šepić, šef Odsjeka za planiranje proračuna BiH.

Dodao je da su od Fiskalnog vijeća BiH tražili da promijeni limite postavljene za državne institucije ili da odobri zaduživanje kod Svjetske banke kako bi osigurali sredstva za pripremu i sam popis.

Maida Hasanbegović, zamjenica direktora Agencije za statistiku BiH, kaže da će za pripremu popisa u 2010. godini biti potrebno oko 10,3 milijuna KM. U 2011. godini, kada je predviđen popis stanovništva, bit će potrebno oko 32,3 milijuna KM.

"Ukupno za popis stanovništva treba izdvojiti oko 42,6 milijuna KM. Predložili smo da Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i Vlada Distrikta Brčko naprave sporazum o financiranju popisa. Mi u Agenciji ne možemo osigurati novac za realizaciju popisa, a planiramo i organizirati donatorsku konferenciju da pokušamo prikupiti dio novca", kazala je Hasanbegovićeva.

Podsjetivši kako su posljednji podaci koje obuhvaća popis prikupljeni još 1991. godine, Nezavisne novine napominju da u Uredu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Špirića nisu uspjeli provjeriti kako će biti osiguran novac za popis stanovništva.