|
 SARAJEVO
- Iako je recesija u punom naletu zahvatila našu zemlju, te unatoč
činjenici da su vlasti BiH počele donositi mjere štednje u svim
oblastima, samo je novac za financiranje političkih stranaka iz
proračuna ostao netaknut. Tako da će stranke i dalje, bez obzira na
krizu, godišnje dobivati više od 13 milijuna maraka.
Stoga, pojedini
političari tvrde kako su se rezovi prvo trebali napraviti u onim
područjima koja su najmanje potrebna, a zahtijevaju izdvajanje najvećeg
broja sredstava.
“Ne postoji stavka u proračunu u kojoj nije moguće napraviti uštede. A
upravo je trebalo početi s kresanjem novca za političke stranke”,
kategoričan je zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Slavko Jovičić,
kazavši kako postoji još niz neproduktivnih djelatnosti koje mnogo
koštaju državu. Umjesto toga, povučeni su potezi obrnutim redoslijedom,
pa su se tako na udaru našle plaće socijalno ugroženijih kategorija.
Milijunski iznosi
S
druge strane, iako na državnoj razini stranke i ne uzimaju pretjerano
mnogo novca, problem su entitetski, županijski i općinski proračuni u
kojima stavke za financiranje političkih stranaka doslovno “jedu” novac
građana BiH. Tako je na državnoj razini za rad parlamentarnih skupina
isplaćen iznos od 495.000 maraka, dok su političke stranke dobile
192.836 maraka. No, zato se mnogo veća sredstva isplaćuju preko nižih
proračuna, pa tako zabrinjava brojka koju najjače političke stranke
dobivaju tijekom godine. Rekorderi su stranke SDA, SNSD, SDP i SBiH.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, za jednu je godinu SDA
zaradio 2,4 milijuna maraka iz različitih proračuna. Slijedi ga SNSD s
1,9 milijuna, SDP s 1,8 te SBiH s 1,7 milijuna maraka u godinu dana.
HDZ BiH također se može pohvaliti velikim iznosom budući da su za
godinu dana, prema podacima SIP-a, dobili milijun maraka. Od ostalih
hrvatskih stranaka treba navesti HDZ 1990. s 295.000 maraka, te HSP
(Đapić - dr. Jurišić) s 211.000 milijuna maraka.
Došlo bi do uštede
Predsjednik
Kluba SDP-a u državnom Parlamentu Jozo Križanović upozorava pak kako bi
se kod rezanja troškova za političke stranke pojavio problem velikog
broja razina vlasti i proračuna iz kojih se financiraju stranke. No,
svakako podržava mogućnost smanjenja izdvajanja sredstava za političke
stranke, jer bi se takvim potezom, naravno ukoliko bi njime bile
obuhvaćene sve razine vlasti, došlo do ne baš beznačajnih ušteda.
Istodobno bi se, smatra Križanović, poslala i poruka kako su političari
i stranke voljni zajedno s građanima podnijeti teret krize. Ipak, u
dosadašnjim rebalansima kaže kako se takva mogućnost nije nijednom
spomenula, istaknuvši da je to očiti pokazatelj kako političari ne žele
sami sebi smanjiti primanja.
13.201,970 maraka isplaćeno je političkim strankama u BiH
495.000 maraka dobili su parlamentarni klubovi u Parlamentu BiH
2,4 milijuna maraka za jednu je godinu dobio SDA iz različitih proračuna
1,9 milijuna maraka dobio je SNSD
1,8 milijuna maraka iz proračuna je izdvojeno za SDP
1,7 milijuna maraka u godini dana uzeo je SBiH
1 milijun maraka dobio je HDZ BiH
295.000 maraka izdvojeno je za HDZ 1990.
Novac za klubove
Najveću
zbrku stvara način raspodjele sredstava iz državnog proračuna, posebno
onih namijenjenih radu klubova. Naime, ovdje se ne radi o novcu za rad
političkih stranaka, nego samo za poboljšanje rada klubova, što bi
trebalo značiti da se novac, barem zakonski, treba trošiti tek na
stručne programe za koje pojedini zastupnici trebaju angažirati i
stručne osobe. No, kako se novac iskorištava, ovisi od kluba do kluba. |
