Može li SIPA efikasno zaustaviti pranje novca
Autor sjovicicslavuj | 24 Mart, 2009 | read_nums (656)Zbog nedostataka zakonske regulative, u BiH se opere oko 70 miliona KM godišnje. Prljavi novac u 90 posto slučajeva potiče iz poreznih utaja, a ostatak dolazi od trgovine oružjem, šverca cigara i alkohola, ljudi, trgovinom droge i ljudi, organizovanjem prostitucije, te zloupotrebama u bankarskom i kartičnom poslovanju.
Iako su poznati izvori prljavog novca, u razotrivanju i sprečavanju tog krivičnog djela, prema tvrdnjama iz Finasijsko-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštitu, poteškoće uzrokuju nedostakak zakonske regulative. Konkretno, SIPA bi se lakše mogla nositi s tim kriminalom kad bi BiH imala zakone o ispitivanju porijekla imovine, o konfiskaciji, odnosno o oduzimanju nelegalno stečene imovine.
U SIPA-i navode i da je pranje novca regulisano u četri kaznena zakona, što za posljedicu, između ostalog, ima i to da država nema bazu podataka o ovom kriminalu i ovim kriminalcima.
Član Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom SIPA-e Slavko Jovičić, međutim, kaže da se rukovodstvo Agencije nikad nije pojavilo pred Parlamentom BiH ili uputilo inicijativu za izradu ili dopunu nekog zakona. Jovičić tvrdi i da državnu pliciju zakoni ne sprječavaju u razotkrivanju tajkuna.
- Ovdje nije moguće utvrditi obim kriminala i spriječiti ga jer postoje mnogi tajkuni, ali SIPA-i niko ne brani da otkriju ta djela. Tragedija je da se žale da im poteškoće prave zakoni, kad oni trebaju da istraže kriminal i da ostalo prepuste tužilaštvu - kaže Jovičić za "San".
Zastupnica SBiH u državnom Predstavničkom domu Azra Hadžiahmetović podsjeća da su u državnom Parlamentu pokretane inicijative za donošenje potrebnih zakona, ali također tvrdi da to što ih nema ne sprječava SIPA-u da radi svoj posao.
- Činjenica jeste da u postojećim zakonim postoji kuršlus i ne bi bilo loše da se pni usklade, ali mislim da problem nije to. Problem je nedostatak saznanja o formama pranja novca i njihovom razoktrivanju - kaže Hadžiahmetovićeva.
A. A.
Prvo analize
Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Arnaut misli da treba prvo provjeriti primjenu postojećih zakona, proanalizirati njihovu efikasnost, pa tek onda razgovarati o njihovim izmjenama ili donošenju novih zakona.
- Potrebno je uraditi analizu efekata i onda govoriti o tome, ali, koliko je meni poznato, niko iz tužilaštva, banaka ili drugih institucija do sada nije pokrenuo tu inicijativu ili predložio nešto drugo - kazao je Arnaut.




