PROPUST SLUŽBI Znali za “spavače”, a nisu djelovali
Autor sjovicicslavuj | 28 Jun, 2010 | read_nums (591) |
|
|
|
| Ponedjeljak, 28 Lipanj 2010 |
|
MOSTAR - Stravični teroristički napad u Bugojnu, posljednji u nizu napada koji se mogu povezati s djelovanjem vehabijskih skupina u našoj zemlji, na koje obavještajci već dugi niz godina upozoravaju, pokazao je i veliki propust sigurnosnih službi u BiH. Iako službeni stavovi Ministarstva sigurnosti BiH govore kako je naša zemlja sigurna te ne predstavlja leglo radikalnog islamizma, jučerašnji je događaj potvrdio suprotno, a prema tvrdnjama člana Povjerenstva za nadzor nad OSA-om Slavka Jovičića, službe u BiH imaju točne podatke o svakoj osobi koja je potencijalna opasnost za zemlju, ali nisu na vrijeme reagirale. Umjesto da se oni 24 sata dnevno nadziru i izoliraju koliko je to moguće, “spavači” su prepušteni da rade što ih volja i onda se dogodi nešto kao u Bugojnu, upozorio je Jovičić, pojasnivši kako je ovo nužno zbog činjenice da se potencijalni teroristi mogu lako identificirati, ali je teško pretpostaviti njihove namjere. Usput, Jovičić je mišljenja
kako je BiH postala plodno tlo za razvoj terorizma, što je djelomično
krivnja i države koja ne koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju. Bomba
u Vitezu Događaj u Bugojnu tako je postao samo jedan u nizu terorističkih napada koji su potresali zemlju. Samo dvije godine ranije našu je zemlju potresla vijest o podmetanju i eksploziji bombe u trgovačkom centru FIS Vitez, prilikom čega je poginuo zaštitar Zvonko Barbić, a djelatnik Josip Šarić teško je ozlijeđen. Istragom je utvrđeno da se iza napada krije šira organizacija, no za sada su na Sudu završile samo dvije osobe, Suvad Đidić i Amir Ibrahimi. Nakon suđenja
Ibrahimi je dobio kaznu zatvora od dvije godine, ali se sporazumom
obvezao da će svjedočiti u postupku koji se vodi protiv Đidića. Ibrahimi
je priznao da je u razdoblju od 1. do 9. listopada 2008. nepoznatu
osobu, na njezino inzistiranje, uputio određenoj osobi s ciljem da joj
izradi eksplozivnu napravu koja će biti aktivirana u zadano vrijeme. Niz
napada No, mnogo ranije, sada već davne 1997. u vrijeme dok se poslijeratne tenzije još uvijek nisu smirivale, Mostar je potresla autobomba, izrađena i aktivirana u maniri klasičnih terorističkih napada. Cilj je bila policijska postaja u zapadnom dijelu grada, a naprava je izazvala veliku materijalnu štetu na vozilima i okolnim zgradama. Zbog ovog napada osuđena su trojica afroazijskih državljana koji su ratovali u BiH. Ali Hamad je u zatvoru u Zenici, gdje
odslužuje 12-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog
postavljanja automobilske bombe 18. rujna 1997. godine. Zajedno s njim
na višegodišnje su zatvorske kazne osuđeni Ahmed Zuhair Handalae Nebil
Ali, Ali Hila Abu Jemen. Handala, koji se smatrao mozgom operacije u
Mostaru, uhićen je kasnije u inozemstvu. Imao je službenu osobnu i
putovnicu koje su izdale vlasti u Zagrebu. Pored ovih “većih” incidenata
treba izdvojiti i niz napada na osobe i institucije, koji su manje
odjeknuli u javnosti poput bombe bačene na Šume Herceg Bosne, pucnjave
iz vatrenoga oružja na zgradu UN-a nakon prosvjeda zbog izručenja
“alžirske grupe”, podmetanja eksploziva pri Papinom posjetu Sarajevu.
Naravno, ne treba zaboraviti i niz napada i ubojstava hrvatskih
povratnika diljem države, poput konjičke obitelji Anđelić. Nabava
oružja Bomba postavljena pred Policijsku postaju u
Bugojnu potaknula je pitanje nabave oružja i eksploziva u BiH, a Jovičić
kaže kako je jasno da se do njega može vrlo lako doći. Kao jedino
rješenje koje bi djelomično moglo popraviti sigurnosnu situaciju, on
vidi represivne mjere usmjerene protiv ovakvih pojedinaca. |
