Slavko Jovičić -

BiH - Sjećanje na ZAVNOBIH, ali samo u Federaciji

Autor sjovicicslavuj | 26 Novembar, 2009 | read_nums (461)

    Uništena kuća u kojoj je održano prvo zasijedanje ZAVNOBIH, Mrkonjić Grad

    Autor:
     
    25.11.1943. god. u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH-a (ZAVNOBIH).

    Vijećnici su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njezine historijske granice, te je definisali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Danas, 66 godina kasnije, BiH nema zakon o praznicima tako da se današnji Dan državnosti u znak sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a slavi samo u dijelu BiH.  

    25.11.1943. god. u Mrkonjić Gradu, prvi put u istoriji BiH, zajedno su se sastali predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog naroda i odlučili kako će izgledati njihova zemlja. U rezoluciji, između ostalog, stoji: 

    „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“

    Činjenica da se ovaj datum danas slavi u Federaciji, dok ga u RS ne smatraju značajnim najbolje pokazuje kako su u BiH i istorijske činjenice često predmet politizacije.

    Nekadašnji član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogičević napominje kako je ovo prije svega tekovina antifašizma na ovim prostorima: 

    „To je prije svega antifašistički praznik. Svako društvo, svaka država koja ima namjeru biti demokratskom državom i ići u Evropu mora se držati antifašizma.“

    Tog dana, prije 66 godina, donesena je odluka da BiH postaje šesta republika tadašnje Jugoslavije, potpuno ravnopravna sa ostalim, podsjeća član Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata BiH Mirko Pejanović:

    „U toj državi smo prvi put postali vlasnici svoje sudbine, upravljači svojim razvojem i postali smo svoji na svome i od toga smo živjeli od 1943. do danas. To što su je neki htjeli rušiti, nisu uspjeli. Mi ćemo stići do evropskih vrata i bićemo članica EU i bićemo proseperitetna država. Ko u to ne vjeruje - žao mi je.“ 

    PROJEKAT STOP NACIONALIZMU

    ZAVNOBIH je važan i što je to prvi put u istoriji da su o BiH odlučivali njeni građani, podsjeća Bogičević:

    „Uvijek o sudbini BiH odlučivali su drugi – i na Berlinskom kongresu i u Versaju i u Moskvi i u Dejtonu. Jedino na Prvom i Drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a predstavnici svih građana BiH odlučili su kako da žive u nedjeljivoj BiH.“ 


    Uprkos važnosti ovog datuma za sve građane BiH, praznik je danas samo u Federaciji. U RS običan dan. Političari u ovoj zemlji ni 14 godina nakon rata ne mogu se dogovoriti oko državnih praznika. Zakon o državnim prazniocima godinama je u parlamentarnoj proceduri, ali njegovo usvajanje još nema politički konsenzus jer u BiH postoji saglasnost samo oko 1.maja i Nove godine. Poslanik SDP-a, partije koja je više puta potencirala usvajanje ovog zakona, Jozo Križanović kaže:
     
    „Naš prijedlog je polazio od toga da jedan od praznika bude i 25. novemabr kao Dan državnosti BiH, također 1. 3. kao Dan nezavisnosti BiH i treći je bio 11. 7. Dan sjećanja na sve žrtve rata u proteklom, u ovom našem nesretnom ratu.“
    ----------------------------------------------

    Poslanik Dodikovog SNSD-a Slavko Jovičić Slavuj:

    „Ovdje nisu sporni praznici međunarodni i, naravno, vjerski, ali su sporni neki datumi kao što je Dan nezavisnosti koji nikad neće dobiti podršku i saglasnost srpskog naroda. Neće ni 25. novembar. Zašto onda to forsirati?“

    --------------------------------------------

    Nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević smatra da je misija aktuelne garniture političara upravo održavanje suprotnih stavova oko svakog pitanja koje je važno za ovu državu: 

    „Sve dotle dok na bh. sceni dominiraju nacionalne i nacionalističke stranke, odnosno ekstremisti svih nacionalnih boja, dok dominira njihov uticaj, dotle BiH neće moći doći čak ni do zakona o zajedničkim praznicima koji se obilježavaju na čitavoj teritoriji BiH.“ 

    U Tuzli je u povodu obilježavanja ovog važnog istorijskog datuma za Bosance i Hercegovce upriličena ulična akcija u kojoj su članovi omladinskog pokreta Revolt dijelili identifikacijske iskaznice u znak kreativne borbe protiv nacionalizma. Nina Župan:

    „Dvije godine radimo projekat Stop nacionalizmu, tako da ćemo odraditi lične karte na kojima će nacionalnost da budu Bosanci i Hercegovci.“
     
    ZA SVAKOG DRUGI PRAZNIK 

    Bosna i Hercegovina ni 14 godina nakon Dejtona nema zakon o državnim praznicima. Ono što se slavi u jednom entitetu, ne slavi se u drugom. Tri konstututivna naroda u parlamentarnoj proceduri ne mogu se složiti ni oko kriterija ni oko datuma.

    Jedni se zalažu za to da se ne vraća u prošlost, drugi se vraćaju nekoliko vijekova u nazad u vrijeme Kotromanića, treći bi ponešto i od jednog i drugog kriterija. Za sada entitetske vlade određuju datume za praznike, ali i to se iz godine u godinu mijenja. U RS tek od prije dvije godine Dejton je postao tako važan da se obilježava kao entitetski praznik, a predlaže i kao državni.

    U Republici Srpskoj se 21. novembar – dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, drugi put nakon donošenja entitetskog zakona o praznicima obilježava kao neradni praznični dan. Ne rade entitetske i opštinske institucije, te preduzeća i druge javne organizacije.

    Datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma se, zbog nepostojanja državnog zakona o praznicima, ne obilježava i u cijeloj Bosni i Hercegovini

    http://www.slobodnaevropa.org/zavnobih_


Dodaj komentar





Komentar će biti proveren pre nego što se objavi.

Zapamti me

    My picture!

Kategorije

Arhiva