Slavko Jovičić -

Slavljenici u zavadi

Autor sjovicicslavuj | 19 Novembar, 2009 | read_nums (461)

    DNEVNE NOVINE

    S. GAJIĆ 

    18.11.2009

    Dok Srbi podržavaju Prijedlog zakona o praznicima BiH i neradnim danima, koji je predložio Savjet ministara BiH, Hrvati smatraju da je bolji bilo kakav zakon nego nepostojanje akta o praznicima, a Bošnjaci ga kategorično odbijaju.

    Slavko Jovičić, poslanik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, rekao je za "Fokus" da zakon nije sporan, ali je sporno što je ušao u proceduru, jer neće dobiti podršku bošnjačkih stranaka.

    - Bošnjaci insistiraju da se 1. marta i 25. novembra uvrste u državne praznike. Ove datume mi nikako ne možemo da prihvatimo ne zato da bismo se njima inatili, nego zato što je 1. marta datum koji vrijeđa osjećanja svakog Srbina. Tog dana 1992. godine pričinjena je najveća šteta srpskom narodu u novijoj istoriji, jer je nelegalno izglasan referendum BiH, čime je objavljen rat Srbima u BiH i nijedan Srbin u parlamentu BiH neće dati podršku da to bude usvojeno. Neka oni slave kao što su slavili i do sada ovaj dan, ali za srpski narod i RS to nikada neće biti praznik - objasnio je Jovičić.

    Na ovom referendumu za stvaranje nezavisne BiH izjasnili su se samo Bošnjaci i Hrvati.

    Jovičić kaže da Bošnjaci ne bi protivustavno izašli iz sastava bivše Jugoslavije da im je stalo do 25. novembra, kada je održano zasjedanje ZAVNOBiH, kao Dana državnosti, te naglašava da BiH ne može imati samo one praznike koji odgovaraju političkom Sarajevu i Bošnjacima.

    - Siguran sam da će oni tražiti i da 11. jula bude praznik BiH, kao dan kada Bošnjaci obilježavaju stradanje, ali šta je sa stradanjem Srba, Hrvata i ostalih. Zato je dobar prijedlog da se 26. juna obilježava kao praznik sjećanja na sve žrtve - rekao je Jovičić, te naglasio da ostali praznici i neradni dani nisu sporni.

    ------------------------------------------------------

    Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao nam je da je ovaj zakon, koji bi u utorak trebalo da se nađe pred poslanicima parlamenta BiH, za njih neprihvatljiv.

    - Nećemo raspravljati ni glasati za zakon koji nema Dana državnosti, odnosno 25. novembra, Dana nezavisnosti, odnosno 1. marta, kao i 11. jula kao dana sjećanja na žrtve - kategoričan je Džaferović.

    ----------------------------------------------------

    Poslanik HDZ 1990 u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž kazao je za "Fokus" da je u ime ove stranke podržao načela zakona na Ustavno-pravnoj komisiji, smatrajući da je donošenje zakona mnogo bolje nego nepostojanje nikakvog zakonskog akta o državnim praznicima.

    - Sada u zakonu nema nijedan dan koji se može povezati s danom državnosti BiH. Treba postići politički dogovor koji je to datum, nebitno da li je to 1. marta ili 25. novembra ili neki treći datum - kazao je Raguž.

    ---------------------------------------------------------------

    U Prijedlogu zakona navodi se da se Nova godina praznuje 1. i 2. januara, Međunarodni praznik rada 1. i 2. maja, Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope 9. maja, a da se Dan podrške žrtvama nasilja praznuje 26. juna.

    - U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, entiteti i Brčko distrikt obavezni su da svoje zakone o praznicima usklade s ovim zakonom, s tim da u tim zakonima mogu, prema svojim potrebama i specifičnostima, utvrditi i druge datume kao praznike u entitetu, odnosno Brčko distriktu - navodi se u Prijedlogu.

    Neradni dani za vrijeme vjerskih praznika

    Neradni dani zaposlenih u vrijeme vjerskih praznika za pripadnike islamske vjeroispovijesti su po dva dana za Kurban-bajram i Ramazanski bajram, te jedan dan za Hidžretsku godinu, za pripadnike katoličke vjeroispovijesti su Bogojavljenje, Tjelovo, Uznesenje blažene djevice Marije ili Velika gospa, Svi sveti i Božić, dok pripadnici pravoslavne vjeroispovjesti neradne dane imaju za Božić, Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, Duhove, Bogojavljenje i za Svetog Savu. Za pripadnike jevrejske vjeroispovijesti dva dana za Pesah, te jedan dan za Jom Kipur - Dan pomirenja, dan za Jom Hašoa - Dan holokausta i za Roš Hašana - Nova godina.


Dodaj komentar





Komentar će biti proveren pre nego što se objavi.

Zapamti me

    My picture!

Kategorije

Arhiva