S. MIŠLJENOVIĆ, 08.12.2009 Sud i tužilaštvo BiH |

Kako je "Novostima" potvrđeno iz više izvora, strani tužioci koji trenutno rade u Odeljenju za istraživanje ratnih zločina i Odeljenju za borbu protiv kriminala i korupcije, već traže nova radna mesta u zemljama iz kojih dolaze.
- Među tužiocima koji će napustiti BiH je i Dejvid Švendiman, zamenik glavnog tužioca BiH i prvi čovek Odeljenja za istraživanje ratnih zločina u BiH. Ovi ljudi su izgleda svesni da više nemaju šta da traže u BiH - kažu sagovornici "Novosti" iz sarajevskih diplomatskih krugova.
Situacija u Parlamentu BiH po ovom pitanju je zasada "ni na nebu ni na zemlji". Dok Bošnjacii svim silama žele da stranci ostanu u pravosuđu BiH, Srbi i Hrvati s druge strane traže da stranci napuste BiH i da ih zamene domaći tužioci i sudije.
- Njihove odluke su jednosmerne, idu samo na štetu Srba, ali i Hrvata, i to se posebno odnosi na predmete vezane za ratne zločine. Oni u BiH samo uzimaju ogroman novac, dok s druge strane ne rade ništa. U BiH postoji na stotine boljih i tužilaca i sudija koji bi taj posao radili mnogo profesionalnije, ali tada bi i na videlo izašao "prljav veš" o Bošnjacima, što im nikako ne odgovara i zbog čega će se njihovi političari svim silama boriti da stranci ostanu u BiH - kaže za "Novosti" Jovičić.
Koordinator tima MUP RS za istraživanje i dokumentovanje krivičnog dela ratnog zločina Simo Tuševljak smatra da bi veliki problem mogao nastati kad strani tužioci odu iz BiH, jer je pitanje ko će ih naslediti.
- Ako se tada na njihova mesta, posebno kod istraga ratnih zločina i organizovanog kriminala, ne dovedu osobe koje će raditi profesionalno, pravosuđe u BiH će ostati u ćorsokaku u kojem se sada nalazi - poručio je Tuševljak.
TRINAEST STRANACA
U Tužilaštvu BiH trenutno radi šest stranih tužilaca, dok je u Sudu BiH zaposleno sedam stranih sudija. Stranci u pravosuđu BiH imaju mesečna primanja od 10.000 i 20.000 evra, dok njihove domaće kolege mesečno u proseku dobiju 3.800 KM. Efikasnost im nije jača strana, jer su strani tužioci od 52 predmeta podigli svega deset optužnica.
Bošnjački i hrvatski član Predsedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić preglasali Nebojšu Radmanovića i predložili povećanje budžeta za institucije BiH za 17 miliona KM. Srpski poslanici poručuju da budžet neće proći.

Komšić i Silajdžić, naime, traže da se za putne troškove, telefoniranje i troškove prevoza i goriva izdvoji čak 9,4 miliona KM više nego u ovoj godini. Pored toga, Sudu BiH je povećan budžet za 2,1 milion KM, od čega se 1.690.000 odnosi na plate. Ministarstvo spoljnih poslova trebalo bi da dobije 5,7 miliona više, a taj novac bio bi namenjen za kupovinu ambasada u Beogradu i Zagrebu, te rekonstrukciju DKP-a u Vašingtonu i Štutgartu.
Traže milione
Služba za zajedničke poslove institucija BiH, ako budžet prođe Parlament BiH, dobiće skoro 1,5 miliona više. Deo novca, čak 800.000 KM, biće potrošeno za rekonstrukciju krova Parlamenta BiH, 570.000 KM za kontrolni nadzorni centar i dogradnju video-nadzora, 180.000 KM za rekonstrukciju fasade, a čak 100.000 KM predviđeno je za opremu za ugostiteljstvo.
-------------------------------------------------------------------------
Grabovac: Protivno ekonomskoj logici
Izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac kaže da je opasno predlagati povećanje budžeta, kada se zna da je nivo privrednih aktivnosti veoma nizak.
- Pored toga, nelogično je predlagati povećanje budžeta u situaciji kada se svima sugeriše da štede i kada svi ostali nivoi vlasti smanjuju budžete. Finansiranje javne potrošnje je bio velik problem u BiH i pre izbijanja ekonomske krize, a ovakvim potezima se pokazuje da političari preko čisto ekonomskih pitanja pokušavaju da ostvare političke ciljeve - kaže Grabovac.
-------------------------------------------------------------------------
Budžet Službe za poslove sa strancima povećan je za 1.235.000 KM, od čega se 600.000 KM odnosi na povećanje plata, a 550.000 na sredstva za građevinsku dozvolu za upravnu zgradu. Stavka za plate je povećana i Ministarstvu bezbednosti, i to za 517.000 KM, a za novoformirane agencije na nivou BiH, koje su ove godine finansirane iz budžetske rezerve, predviđeno je više od 16 miliona KM.
S obzirom na to da je predlog na Predsedništvu BiH prošao tako što je preglasan Nebojša Radmanović, srpski poslanici u Parlamentu najverovatnije će odbiti Silajdžićev i Komšićev predlog. I to ne samo zbog povećanja troškova, već i zato što je predlogu pun nelogičnosti i ima rasipnički karakter.
------------------------------------------------------------------
Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić Slavuj kaže da od povećanja budžeta BiH neće biti ništa, jer poslanici ove stranke sigurno neće glasati za predloženi budžet. On ističe da je krajnje neukusno tražiti više novca u budžetu kada to ne radi niko na svetu i kada ekonomski stručnjaci predviđaju da će ekonomska kriza trajati celu iduću godinu.
- Budžet je posle Ustava najvažniji dokument u svakoj zemlji i bezobrazluk je poigravati se njim. Nedopustivo je predlagati povećanje budžeta u situaciji kada entiteti, kantoni i opštine ovogodišnje budžete rebalansom smanjuju i do 50 odsto - kaže Jovičić.
Pored toga, dodaje on, u budžetu je predviđeno da se za povratak izdvoji 35 miliona KM, što je nerealno i nepošteno.
- Ako se tolika sredstva žele izdvojiti za povratak izbeglica i raseljenih lica, onda se moraju uvažiti i potrebe onih koji ne žele da se vrate i koji traže da im se omogući da ostanu na novim ognjištima - kaže Jovičić.
Prema njegovim rečima, bošnjački član Predsedništva BiH Haris Silajdžić i samozvani hrvatski član Predsedništva Željko Komšić preglasavanjem svog srpskog kolege Nebojše Radmanovića i predlogom ovakvog budžeta pokazali su da ne odustaju od pravljenja krize u BiH.
Skrivene namere
- Budžet mora da odražava ekonomsku sliku zemlje, ali očigledno da Silajdžić i Komšić ne misle tako. Tri godine ukazujem na to da revizorski izveštaji pokazuju da se budžetska sredstva nenamenski troše. Tražio sam od nadležnih pravosudnih i policijskih institucija da to istraže, ali nikom ništa. Takve kao što su Silajdžić i Komšić ne zanima kako se troše sredstva i šta rade službenici nagomilanih agencija na nivou BiH, jer im je jedino bitno da na nivou BiH nagomilaju što više institucija - kaže Jovičić.
----------------------------------------------------------------------------
Nezavisni poslanik u Parlamentu BiH i član DP-a Momčilo Novaković kaže da su Silajdžić i Komšić pokazali da im nije stalo do dogovora, već da uvek nekoga proglase krivim za svoje promašaje.
Momčilo NovakovićOn dodaje da je neodgovorno predlagati povećanje budžeta institucija BiH kada se zna da neće biti povećanja prihoda, ističući da su toga svesni i predlagači budžeta, ali se iz politikantskih razloga prave da to ne znaju.
06.12.2009 |
U
varljivom prostoru, između bioskopskog platna i miliona duša širom
sveta, gradi se ovih dana novi most. U svom domu u drvengradskoj Ulici
Ive Andrića, proslavljeni reditelj Emir Kusturica objašnjava da “Na
Drini ćuprija” nije samo “običan” film praćen televizijskom serijom. To
je ukupan depozit jednog naroda koji će mu biti “isplaćen”, kada se
makar na trenutak iz naših života odstrani svaka prolazna i nevažna
stvar.Ostaće stanovnicima Višegrada posle snimanja filma i novi grad, Kamengrad, nova zadužbina smeštena nedaleko od ćuprije, biće to rekonstrukcija nekadašnje kasabe od klesanika.
- Formalni problem, kako 300 godina istorije smestiti u jedan film, rešen je prethodnih dana. Eksplodirala je ideja o rekonstrukciji Višegrada, gradićemo na ušću nedaleko od ćuprije - objašnjava Kusturica. - Kada bi Pariz, ne daj bože bio srušen, mogao bi se ponovo napraviti po Floberovoj literaturi. Ovde je to moguće jer mi imamo Andrića.
Za milione duša u bivšoj državi, već se pokazalo, “Ćuprija” je više od filma. Višegrad, dodaje Kusturica, danas sumorno izgleda, baš kao i Sarajevo. U njegovom rodnom gradu kompletno stanovništvo “presvučeno je u neke nove kostime”, u Sarajevu danas nema mnogo ljudi, koji su ranije tamo živeli. Uključujući i mene, dodaje reditelj.
- Samo, Višegrad nije imao podršku svetskih ideologa, ostao nam je “jedino” most kao estetski uzorak, pa ćemo uz obalu podići srednjovekovne zidine, a iza njih kameni grad - govori vlasnik dve kanske “Zlatne palme” - Filmska scenografija ostaće Višegradu, pa snimanje ovog filma za mene ima još veću, ogromnu važnost.
Tako će pored ćuprije, zadužbine Mehmed Paše Sokolovića, srpskog dečaka odvedenog u janjičare, grad Višegrad dobiti jednu od “glavnih uloga”, to je potreba filma, ali i ljudi koji žive na obali Drine.
Decenijama traju Kusturičini snovi o snimanju “Na Drini ćuprije”, od studentskih dana. Snoviđenja su prerasla u poetiku, Kusturica pristaje da nam otkrije deo svojih misli. Pitamo, kako će oživeti “Ćupriju”?
- U kasabi zidanoj “po Andrićevom projektu” jedan čovek će se roditi tri puta, Ćorkan će biti svedok istorije i današnjice. Kada je Felini radio “Amarkord”, odabrao je da svedok dešavanja bude advokat. Ja mislim da naš svedok mora biti pijanac, njegovo viđenje stvarnosti najbolje odražava turbulencije kroz koje smo prošli - kaže Kusturica. - U starijoj literaturi, sluge su bili svedoci, kod Čehova je to, na primer, Firsov. Tri puta će se ljudi čuditi rođenju čoveka, koji je isti kao neko, ko je tu već živeo. Menjaće se samo Ćorkanov kostim, pamćenje ostaje neizbrisivo.
Nema čoveka koga se ne tiče “Na Drini ćuprija”, tu Kusturica ubraja čak i one, koji knjigu nikada nisu pročitali.
- Biće to slika proživljenog i današnjice, jer smo svi mi deca, potomci ljudi, koje je Andrić odabrao za svoje junake. Hronološka i dokumentaristička struktura prelazi u magični realizam, a to daje snagu jednom svetu koji je u svojoj hristijanizaciji u mnogome ostao paganski i destruktivan. Ova destrukcija u slovenskom ostrašćenom viđenju sveta ispisuje našu Svetu knjigu, naš Stari zavet - tvrdi reditelj.
- Andrić je temu “Zidanja Skadra na Bojani” smestio u kontekst rušenja, a u junaku koji je nabijen na kolac, video je jednu vrstu raspeća. Imamo rušenje u “Travničkoj hronici”, Srbi su često nosioci ideje o lakoći uskakanja u odbranu i revoluciju, ali je Andrić znao, da su i katolici rušili puteve da Turci ne stignu do njihovih kuća - ističe Kusturica i dodaje da istorija danas izgleda još komplikovanije: mnogi veruju da se mnogo toga promenilo, a nije se promenilo ništa osim kostima.
Postaće tako Radisav, jedan od Andrićevih junaka, naš antijunak. Ideologije u filmu neće i ne sme biti, ceo svet je uostalom, postao scena jedne svetske ideologije. Kusturica objašnjava da danas glume političari, manekenke, fudbaleri, Internet je pozornica za decu i odrasle...
- Sve više ljudi se identifikuje sa banalnim idejama i glupostima. Mene su do sada pet puta zvali nekakvi producenti, moleći da “Drvengrad” privremeno pretvorimo u pozornicu za “rijaliti šou”. Ne mogu da im objasnim, da to nije prostor koji mene interesuje, da naprotiv, nema novca za koji bih pristao na takvu glupost. Zato ni film neće biti smetlište prošlih i sadašnjih ideologija. “Na Drini ćuprija” je ono vredno što nam ostaje, kada sve drugo prođe - dodaje proslavljeni reditelj.
- Nedavno sam prvi put posle 19 godina bio u Republici Srpskoj. Spreman sam da pomognem svaku koncepciju, koja je drugačija od one, koja je Bosnu uvela u rat - ističe Kusturica.
Kusturica dodaje “da ne podržava ideju u kojoj narodi jedni druge preglasavaju”, kaže “opasno je igrati se promenama, ako one mogu izazvati nesreću”.
- Moju pomoć i podršku može imati svako u RS i federaciji, kome je najpreči mir - kaže Kusturica.
Snimanje “Ćuprije” će trajati tri godine, scenario će zajedno raditi Kusturica i Gordan Mihić. Uloge će pripasti, kaže reditelj, “i glumcima i smetlarima”. Kusturica je zajedno sa srpskim ministrom kulture Nebojšom Bradićem razmatrao, kako je najbolje obezbediti finansijsku podršku za snimanje filma, a zatim je sa Miloradom Dodikom, premijerom Republike Srpske, “zaokružena” ideja o mogućnostima da “Ćuprija” bude snimljena.
- Premijer republike Srpske Milorad Dodik je pokazao, da je čovek za velika dela, činjenica da nastoji da u Višegrad vrati život, mnogo govori - kaže Kusturica.
|
|
|
|
nedjelja, 06 decembar 2009 |
Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima lica s invaliditetom koja je dovela do novog raskola u Savjetu ministara BiH, mogla bi se već danas naći pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Potvrdio je to i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Beriz Belkić, ali i poslanik SNSD Slavko Jovičić, koji je "Fokusu" rekao da će se pripremljeni tekst Konvecije UN već danas naći pred poslanicima. Prema njegovim riječima, srpski poslanici podržaće ovu konvenciju. - Nema potrebe za vanrednom sjednicom, jer mi imamo nastavak redovne sjednice. Bez obzira što je utvrđen dnevni red moguće je da se uvrsti i ta tačka ili da se zakaže vanredna sjednica odmah nakon redovne i da se Konvencija ratifikuje - rekao je Jovičić, i dodao da se BiH obavezala na poštovanje međunarodne konvencije za zaštitu ljudskih prava. Jovičić je, inače, posjetio invalide koji se od 3. decembra nalaze u zgradi parlamenta BiH, protestujući zbog odugovlačenja procesa ratifikacije Konvencije. -------------------------------------------------------------- Upravo zbog toga predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Nikola Špirić, u petak je zatražio smjenu ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića, poslije čega je iz Sarajeva uslijedio uzvratni udarac - zatražena je smjena Špirića. ----------------------------------------------------------------- Član Predsjedništva Stranke za BiH i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Azra Hadžiahmetović, rekla je "Fokusu" da odgovornost u ovom slučaju snosi kompletan Savjet ministara BiH, jer u ratifikaciji Konvencije UN učestvuje više ministarstava. - Ulogu procesa aplikacije nosi Predsjedništvo BiH, prije toga uloge imaju ministarstva civilnih poslova, spoljnih poslova, za ljudska prava i izbjeglice i druga ministarstva. Generalno, naša inicijativa je bila rezultat poteza, koji je predsjedavajući Savjeta ministara pogrešno povukao - naglasila je Hadžiahmetovićeva. Ona je naglasila da je Stranka za BiH svjesna da se ne može tražiti samo Špirićevo razrješenje, već da se u takvim slučajevima mora tražiti razrješenje kompletnog Savjeta ministara BiH. Hadžiahmetovića ističe da Špirić veoma dobro zna da, kada je riječ o radu Savjeta ministara, ne može se govoriti o pojedinačnim slučajevima. - Za odluke svakog pojedinačnog ministarstva potrebna je saglasnost cijelog Savjeta ministara - rekla je Hadžiahmetovićeva, i dodala da se u takvim slučajevima može govoriti samo o odlukama cijelog Savjeta ministara, a ne o pojedinačnim potezima koje neko vuče ili ne vuče. ------------------------------------------------------------------- U zgradi parlamenta BiH stotinak invalida protestuje zbog neusvajanja Konvencije UN, koja bi omogućila ravnopravan status u društvu i ista prava za sve invalide u BiH. Invalidi su najavili da neće napuštati zgradu parlamenta BiH do ratifikacije Konvencije UN. |
|
|
|
|
| Petak, 04 Prosinac 2009 |
|
MOSTAR – Imenovanja čelnih ljudi Uprave za neizravno oporezivanje i Regulativne agencije za komunikacije, najvjerojatnije neće biti izvršeno do idućih općih izbora, smatraju predstavnici stranaka s hrvatskim i srpskim predznakom. Glavni razlog tomu, kažu, jest nepoštivanje ranijeg međustranačkog dogovora o raspodjeli važnih funkcija od SDA i majorizacija koju provodi ova stranka. Kršenje dogovora “Neću da ulazim u trgovinu mjestima ili dogovore koji su bili kod Ahmetovićevog imenovanja, ali činjenica je da postoji dogovor vrha stranaka i da se isti mora poštivati”, kaže Jović i dodaje da se SDA ne pridržava dogovorenog jer je jasno da mjesto u RAK-u pripada Hrvatima. -------------------------------------------------------------------- Zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH
Slavko Jovičić kaže da je trebalo u paketu s Ahmetovićem trebalo
imenovati određene osobe na važne funkcije. “Najbrojniji
narod vrši majorizaciju najnebrojnijeg naroda i to je žalosno”,
zaključio je Jovičić. Iz SNSD-a poručuju da SDA smatra da sve što su
jednom “zaposjeli” ostaje u trajnom posjedu njihovih stranaka i da ne
žele ispoštovati dogovor o rotaciji. Mišljenje iz SDA jučer nije bilo
moguće dobiti. |
DNEVNE NOVINE |
|
|
|









