Dvojica američkih diplomata, Roderik Mur i Patrik Mun, koji najvjerovatnije dolaze na ključne pozicije američke administracije u BiH, mijenjajući Rafi Gregorijana, prvog zamjenika visokog predstavnika u BiH, i Čarlsa Ingliša, ambasadora SAD u BiH, donijeće nešto noviji pristup jedne od najvećih svjetskih sila, koji će biti nešto umjereniji u odnosu na raniji period i odlazeću dvojicu diplomata. Procjena je to političara i analitičara u RS, koji su podsjetili da se Gregorijanu u američkoj administraciji najviše zamjeralo upravo nediplomatsko ponašanje, odnosno prilično otvoren rat s Vladom RS i premijerom Miloradom Dodikom.

To je, između ostalog, rezultiralo i činjenicom da je Gregorijan u srijedu prilikom oproštajnog govora pred Skupštinom Brčko distrikta, ostao bez aplauza. Istovremeno procjenjuju da je umjereniji pristup SAD u BiH rezultat činjenice da uticaj Amerike u svijetu slabi u odnosu na raniji period, dok je pozicija Moskve u RS, Srbiji i na Balkanu znatno napredovala.

----------------------------------------------------------------

Slavko Jovičić, poslanik u parlamentu BiH, rekao je da se nakon dolaska novih diplomata ništa neće desiti.

- Moguće promjene koje se pominju pokazuju da SAD i dalje imaju interes za BiH, ali i cijelo područje bivše Jugoslavije. Njima je važno da ojačaju vlastite pozicije preko NATO struktura. Poznato je da su oni vodeći u toj Alijansi i da se piramida odlučivanja kreira kako Amerikanci kažu. Važno im je da Srbija uđe u NATO, naravno i BiH, Crna Gora i sve zemlje Balkana koje nisu ušle - kaže Jovičić i navodi da je to suštinski i najvažniji cilj Amerike. Prema njegovim riječima, bilo kakva rasprava o novoj diplomatiji SAD u BiH spada u domen prevelikih očekivanja iz Sarajeva, jer politički establišment u FBiH prilikom svake slične promjene ima nerealna očekivanja.

- Uvijek su očekivali da će Amerikanci ovdje nešto narediti, promijeniti Ustav, učiniti sve po volji Sarajeva. Ta očekivanja su nerelana, jer svako ko poznaje politiku te zemlje dobro zna da nema drastičnih promjena u politici SAD. Amerikanci imaju svoj stalni interes, a to je da ojačaju poziciju, ne samo na Balkanu, nego i Evropi, kao balans sve snažnijoj Rusiji. Do prije nekoliko godina Rusiju uopšte nisu uvažavali, ali sada kada je jasno da Rusija izbija u prvi plan i da pokazuje interese na Balkanu, SAD jednostavno žele da zadrže dominaciju - istakao je Jovičić.

On je prognozirao da bez obzira na to ko od američkih diplomata bude na pozicijima u BiH, kontinuitet politike SAD se nastavlja.

- Istina, postoji svakodnevni lobistički uticaj bošnjačkih nevladinih organizacija u Kongresu SAD, da bi se stanje u BiH promijenilo u korist Bošnjaka. Amerikanci su napusitili takve težnje, pogotovo jer u prvi plan stavljaju Srbiju, kao glavnog partnera na Balkanu. Potpuno im je jasno da je to vodeća zemlja, naravno vodeći računa o svojim interesima, da bi Srbiju otrgnuli od zagrljaja Rusije. Zato je nepotrebno podizati euforiju zbog bilo kakve kadrovske promjene - ističe Jovičić.

Osvrćući se na dosadašnji rad odlazećih diplomata, prvenstveno Gregorijana, Jovičić kaže da prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH za mnoge stavove, najvjerovatnije, nije imao podršku u Vašingtonu, ali su mu naruku išle okolnosti koje su u tim trenucima bile važne za SAD.

- Odjednom je napravio zaokret prema RS želeći na svaki način da oslabi poziciju Srpske. Cijela njegova misija nije završena onako kako je htio, što je uostalom sudbina mnogih diplomata - naveo je Jovičić.

--------------------------------------------------------

Predrag Lazarević, politički analitičar, smatra da je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati šta donose kadrovske promjene američke administracije u BiH, rekavši da je moguće da se radi o rutinskim tehničkim izmjenama.

- Vjerovatno je da BiH, kao ni Balkan, nije pretjerano interesantna, pa su diplomate koji dolaze ljudi koji neće precijeniti položaj, ali ni potcijeniti. Veoma je moguće da je Gregorijan iskorišten, jer za mnoge stvari možda i nije imao saglasnost u SAD - istakao je Lazarević.

Mur i Mun uskoro u BiH

Roderik Mur, koji je najvjerovatniji nasljednik Gregorijana, bio je ambasador SAD u Crnoj Gori, kao i zamjenik šefa misije u Američkoj ambasadi u Beogradu. Gregorijan iz BiH odlazi nakon 15 godina službovanja, praćen kontroverzama, jer ga vežu za kontakte s tajkunima, obavještajne poslove i zloupotrebu službenog aparata u svrhu privatnih obračuna s neistomišljenicima.

Patrik Mun istovremeno je prijedlog Baraka Obame, američkog predsjednika, za novog ambasadora te zemlje u BiH. Prije nominovanja za poziciju u BiH bio je odgovoran za Avganistan, Pakistan, a bio je i zamjenik šefa Misije u Zagrebu.

Gregorijan u Srebrenici

Prvi zamjenik visokog predstavnika, Rafi Gregorijan, rekao je juče u Srebrenici da su oni koji poriču da se na ovom mjestu dogodio zločin i genocid prošlost i da im treba okrenuti leđa.

On je tokom oproštajne posjete Srebrenici položio cvijeće na spomen-obilježje srebreničkim žrtvama u Memorijalnom centru Potočari, razgovarao s majkama Srebrenice i rukovodstvom opštine.

Gregorijan je podsjetio da je u BiH došao kao pripadnik SFOR 1998. godine sa zadatkom da pomogne specijalnim snagama koje su radile na praćenju i hapšenju lica optuženih za ratne zločine. On je naveo da će nastaviti da radi sve što je u njegovoj moći kao čovjeka, kao građanina SAD i kao zvaničnika vlade, da osigura da pravda bude zadovoljena.

Gregorijan je ponovio žaljenje što Ratko Mladić nije uhapšen tokom njegovog mandata i izrazio uvjerenje da će se on suočiti s pravdom, na ovom svijetu i na drugom.

Mišljenje Međunarodnog suda pravde da deklaracija o jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova nije protivna međunarodnom pravu mogla bi da otvori pitanje nezavisnosti brojnih pokrajina i entiteta koje godinama teže samostalnosti.

- Mišljenje Međunarodnog suda pravde nikako ne znači obavezu BiH, ni bilo koje druge države, da prizna nezavisnost južne srpske pokrajine - kazao je predsjednik Republike Srpske, Rajko Kuzmanović.

Podrška data etnički motivisanoj secesiji, prema njegovim riječima, može imati dalekosežne posljedice po međunarodnu stabilnost i očuvanje integriteta velikog broja evropskih država, kao i zemalja na drugim kontinentima.

-------------------------------------------------------------

Član Predsjedništva BiH iz RS, Nebojša Radmanović, rekao je da neće dozvoliti da BiH prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova, bez obzira na mišljenje Međunarodnog suda pravde u Hagu.

- Mišljenje, prema onome što sam mogao da čujem prije detaljnog čitanja, jeste jednostran pogled na pitanje da li je rezolucija koju je neko na Kosovu donio, sada se pokazalo da to nije ni parlament, suprotna principima međunarodnog prava - rekao je Radmanović.

---------------------------------------------------------------

Predsjednik PDP, Mladen Ivanić, smatra da je mišljenje Međunarodnog suda pravde tragično i da će imati negativne posljedice po međunarodno pravo, te doprinijeti širenju i jačanju separatizma u svijetu.

- Nakon ove presude separatisti su dobili jasnu poruku - budite uporni, organizujte vojsku, izazovite rat, sukobe i nezavisnost će doći. Ovo će istovremeno biti i krah miroljubive politike koja se pokušavala ovim povodom voditi - smatra Ivanić.

--------------------------------------------------------------

- Ovom odlukom pao je pravni i pravosudni sistem u svijetu! Odluka Suda (ne)pravde u Hagu izazvaće haos u svijetu i daće za pravo mnogim oblastima i regionima koji su se i do sad zalagali za odvajanje od matičnih država da se ponašaju isto kao Kosovo i Metohija - kaže Slavko Jovičić, poslanik SNSD u Parlamentarnoj skupštini BiH

Prema njegovim riječima, slijedom odluke o Kosovu i Metohiji na redu je Katalonija u Španiji, Kvibek u Kanadi, Sjeverna Irska, raspad Belgije, pa i Švajcarske i tako će se stvari odvijati u nedogled.

- Mi u BiH moramo ostati hladnih glava i o svemu najtrezvenije razmisliti i moramo tražiti najbolje rješenje za BiH. Niko ne smije da se igra sa sudbinom naroda, ali je očito da će ova odluka Suda pravde u Hagu imati dalekosežne posljedice po opstanak mnogih država u svijetu, naravno da tu ne isključujem ni sudbinu i budućnost BiH - rekao je Jovičić.

 --------------------------------------------------------------

Predsjednik Socijalističke partije, Petar Đokić, rekao je da više ne postoji međunarodno pravo iz vremena kada su nastajale UN i da je ono danas skoncentrisano na moć najjačih i najvećih i da oni određuju pravila, a mišljenje Međunarodnog suda pravde rezultat je takve politike i takvih međunarodnih odnosa.

On smatra da Srbija i dalje mora nastaviti svoju snažnu političku borbu da dokazuje da je međunarodno pravo povrijeđeno, jer je Srbima i Srbiji oteta koljevka u kojoj su Srbi nastali, iako joj neće biti lako.

--------------------------------------------------------------

Nenad Stevandić, član Glavnog odobra SDS kazao je da dio krivice zbog ovakvog mišljenja Suda snose i vlasti Srbije, koje su rekle da Srbija neće vojno intervenisati i preduzeti nikakve mjere za čuvanje Kosova koje su moguće Ustavom i po Rezoluciji " 1244", čime je jednostavno rečeno da se Kosovo može otcjepiti.

- Ovo mišljenje jeste rezultat trenutne ravnoteže sile, a ne ravnoteže prava – kazao je Stevandić.

 ---------------------------------------------------------

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dušanka Majkić, rekla je da Srpska ima teritoriju, stanovništvo i vlast, odnosno sve elemente da, ukoliko odluči, krene sličnim putem kao Kosovo.

Majkićeva je rekla da se nije dogodilo ono što je većina građana Srpske očekivala - da će Međunarodni sud pravde naći neko rješenje i poslati poruku da neće podržati jednostranu nezavisnost Kosova.

- Koliko god ta odluka bila bolna možemo je tumačiti tako da će i RS, ukoliko odluči da potraži put na sličan način, dobiti podršku koja je ovog puta data Kosovu - rekla je Majkićeva

------------------------------------------------------------------

Deset glasova za i četiri protiv

Međunarodni sud pravde zaključio je da deklaracija o proglašenju nezavisnosti Kosova ne predstavlja kršenje međunarodnog prava, ustavnog okvira civilne uprave, ni Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
Predsjednik MSP, Hisaši Ovada, saopštio je, čitajući savjetodavno mišljenje tog suda o legalnosti jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, da je sudsko vijeće donijelo takvu odluku s deset glasova za i četri protiv.
Sud je zaključio da opšte međunarodno pravo nema primjenjive zabrane proglašenja nezavisnosti i da deklaracija o proglašenju nezavisnosti Kosova od 17. februara 2008. godine nije prekršila opšte međunarodno pravo.

MSP je istakao da ne raspravlja o pravu na saomoopredjeljenje, jer pitanje koje je Generalna skupština UN uputila nije pitanje o pravnim posljedicama proglašenja nezavisnosti, ni o pravnim efektima priznanja od strane onih država koje su priznale nezavisnost. Sud je konstatovao da Rezolucija 1244Savjeta bezbjednosti nije zabranjivala autorima deklaracije da proglase nezavisnost, jer autori deklaracije nisu bili obavezani pravilima civilnih institucija uprave.

Sudija Ovada je rekao da Sud ne može da prihvati argument da Rezolucija 1244 sadrži u sebi zabranu proglašenja nezavisnosti i istakao da je svrha Rezolucije da se uspostavi privremena prelazna uprava, ne odlučujući o konačnom statusu Kosova.

MSP je zaključio da Deklaracija o proglašenju nezavisnosti nije prekršila ni ustavne okvire civilne uprave i ocijenio da šef UNMIK nije reagovao na donošenje deklaracije, što bi sigurno učinio da je smatrao da ona krši ustavne okvire.

Ovakvo mišljenje MSP podržao je predsjednik Suda, Ovada, Abdul Koroma (Sijera Leone), On Šokat Al-Kasone (Jordan), Tomas Burgental (SAD), Bruno Sima (Njemačka), Roni Abraham (Francuska), Kenet Kit (Novi Zeland), Abdulkavi Jusuf (Somalija), Kristofer Grinvud (Velika Britanija) i Bernardo Sepulveda Amor (Meksiko).

Protiv su bili potpredsjednik Suda, Peter Tomka, iz Slovačke, Muhamed Benjuna (Maroko), Leonid Skotnjikov (Rusija) i Antonio Augusto Kankado Trindade (Brazil). Kinez Ši Đujong nije glasao zbog proceduralnih pitanja.

Savjetodavno mišljenje nije obavezujuće za države, ali će, kako su ocijenili stručnjaci, imati veliku pravnu težinu, ali i političku i moralnu.

JEREMIĆ Izbegnuto suštinsko pitanje

Međunarodni sud pravde izbegao je da se izjasni o suštinskom pitanju - da li su kosovski Albanci imali pravo na pokušaj secesije od Srbije, rekao je Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova Srbije

On je poslje iznošenja savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde rekao da će Srbija nastaviti s principijelnom politikom i mirnom političkom borbom za očuvanje svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

- Sledeći korak u ovom procesu je rasprava u Generalnoj skupštini koja će se održati u septembru u Njujorku i uveren sam da će prilikom izjašnjavanja biti potvrđena ispravnost politike Srbije - rekao je Jeremić.