|
|
|
|
petak, 25 decembar 2009 |
|
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić potpuno je siguran da pitanje nacionalnog debalansa u vrhu FBiH, koji je na štetu Srba, neće biti riješen uopšte, a pogotovo na način koji je predložio visoki predstavnik, odnosno smjenom predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Safeta Softića. - Da se radi o Srbinu, problem bi automatski bio riješen, visoki predstavnik bi posegnuo za bonskim ovlaštenjima, što ne bi bilo nikakvo iznenađenje, jer su ova ovlaštenja i izmišljena samo zbog Srba i satanizacije srpskog naroda. Ali, radi se o Bošnjaku i naprosto sam iznenađen činjenicom da se Valentin Incko uopšte sjetio da traži njegovu smjenu - kaže Jovičić. Prema njegovom mišljenju, kompletna priča o višegodišnjem nacionalnom debalansu u FBiH, uključujući i Inckov zahtjev za njegovo rješavanje, samo je još jedna u nizu lakrdija koje se sprovode u BiH. - Ovo je još jedan dokaz u kakvoj zemlji živimo i o kakvoj se ovdje ravnopravnosti radi. U Sarajevu je sve moguće, uglavnom na štetu Srba, jer potpuni debalans, kada su u pitanju funkcije u FBiH, nije nikakva novost, on postoji već sedam godina - tvrdi Jovičić. Što se OHR tiče, dodaje on, to je jedna nelegalna institucija u BiH koja ima sva ovozemaljska ovlaštenja kakva na ovom svijetu nisu imali ni kraljevi ni carevi. Zahtjev Valentina Incka za ispravljanjem nacionalnog debalansa u slučaju šest ključnih funkcija u FBiH, od kojih tri drže Bošnjaci, kao i njegovu preporuku da to bude riješeno na način da pozicija predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj se nalazi Softić, bude ustupljena Srbima, odbacila je prvo Ustavna komisija Parlamenta FBiH, a potom i Predstavnički dom. U njihovom obrazloženju za javnost navedeno je da nacionalni balans nije narušen u okviru Parlamenta FBiH, jer je imenovanje Softića mnogo starije od imenovanja Amira Jaganjca za predsjednika Vrhovnog suda FBiH, iz kojeg bi razloga problem trebalo da riješi Visoki sudski i tužilački savjet. Iz ovog savjeta uzvraćaju da ni oni nisu pogriješili, jer je Jaganjac imenovan u vrijeme kad je pozicija premijera FBiH bila upražnjena. - U vrijeme kada je Jaganjac imenovan premijer FBiH bio je u ostavci, što znači da je Ustavom propisani nacionalni balans narušen imenovanjem novog premijera iz reda bošnjačkog naroda - navodi se u obrazloženju VSTS. |
Datum: 25.12.2009
SARAJEVO - Vraćanje diplomatskih pasoša je nepotrebno i bilo bi štetno za državnike kojima je potreban zbog posla, te stoga predstavlja čistu demagogiju, smatra većina poslanika u parlamentu BiH.
Tome u prilog ide i nepodržavanje prijedloga poslanika SDP-a Denisa Bećirovića da u dnevni red sjednice Predstavničkog doma bude uvršten zaključak kojim bi ministrima u Vijeću ministara, poslanicima i delegatima u parlamentu BiH bili oduzeti diplomatski pasoši.
Ovakav potez Bećirović je obrazložio činjenicom da državljani BiH, zajedno sa Albancima, nisu obuhvaćeni liberalizacijom viznog režima, koja se od 19. decembra ove godine primjenjuje za državljane Makedonije, Crne Gore i Srbije.
-------------------------------------------------------
Slavko Jovičić, poslanik u Predstavničkom domu, kaže da je ta tačka dnevnog reda trebalo da bude naknadno uvrštena, te da Bećireviću "ovo nije prvi put" da iznosi ovakve prijedloge.
"Predizborna kampanja je ovdje počela odavno. Nisam protiv toga i meni nikakav pasoš ne treba, ne putujem u inostranstvo, ali moraju ljudi ići na put. Ne može se samo sjediti u Sarajevu i čekati da nama na noge neko dođe", smatra Jovičić.
On je, međutim, kazao da je neosporno da ima veliki broj neopravdanih putovanja, koja su čisto trošenje novca.
On je kao primjer naveo Svena Alkalaja, ministra inostranih poslova BiH, koji "nikome ne podnosi izvještaje kad putuje gdje putuje i sa kim se sastaje", te da sa sobom navodno vodi ekskurziju.
----------------------------------------------------------------
Adem Huskić, poslanik u Predstavničkom domu, takođe misli da to ne treba uraditi, te da je takva inicijativa pokrenuta da bi se prodala glasačima.
"EU je loše postupila prema građanima BiH zbog toga što nam nije ukinula vize kao Srbiji i Crnoj Gori, i mislim da oni nisu uradili više nego mi", smatra Huskić, naglašavajući da bi bilo kontraproduktivno da diplomatski pasoši budu uskraćeni onima kojima je to u opisu posla.
-------------------------------------------------------
Niko Lozančić, zastupnik u Predstavničkom domu, smatra da se time ne postiže ništa, već da je pitanje s kim i s čim bi se solidarisali poslanici i ministri koji imaju diplomatske pasoše.
"Da bi se otišlo bilo gdje, ako imate diplomatsku putovnicu, isto vam treba viza kao da je nemate. To je samo demagogija za publiku koja ne zna najbolje šta to znači diplomatska putovnica", kazao je Lozančić.
On je naglasio da takav pasoš ne znači ništa, te da je jedina korist koju njegov vlasnik ima to što, kako je objasnio, "ulazite na poseban ulaz kada ulazite u BiH i to je sve".
---------------------------------------------------------------
Sa druge strane, čelnici NVO-a smatraju da takvu inicijativu treba podržati, te da su političari jedini koji su odgovorni za nedobijanje bezviznog režima za građane BiH.
Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku, kazao je da bi to bilo u redu, te da bi to bio znak da političari dijele sudbinu svojih građana.
Prema njegovim riječima, građani bi trebalo na sljedećim izborima da kazne svoje političare zbog ovakvih postupaka.
Predrag Praštalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, rekao je da ova organizacija već duže vrijeme podržava ovakvu inicijativu, te da je to nešto najmanje što bh. političari, koji su najveći krivci zbog nedobijanja bezviznog režima, mogu da urade.
Ne mogu da se dogovore oko podataka za anketne listiće - poslanici BiH parlamenta
Razlog tome su nepomirljivi stavovi predstavnika političkih partija koji se ne mogu dogovoriti da li anketni listić treba da sadrži podatke o nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti i jeziku, kao ni o tome da li će se popisivati građani BiH u dijaspori. Nedonošenje ovog zakona prijeti da ugrozi mnoge bitne zadatke koje će pred BiH postaviti evropski timovi za pripremu pridruživanja, upozoravaju stučnjaci.
Zakon o popisu stanovništva i domaćinstava u BiH ušao je u parlamentarnu proceduru početkom septembra, ali Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj pri državnom Parlamentu, koja radi na prijedlogu zakona, nije uspjela da dođe do kompromisnog rješenja i probila je sve rokove.
Zakon ne može da prođe komisiju jer članovi iz reda bošnjačkog naroda osporavaju mogućnost izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku. Istovremeno zahtijevaju da se u popis uvrste i svi građani BiH u dijaspori - što predstavnici iz reda srpskog naroda osporavaju.
„Vijeće ministara je predložilo zakon kojim jednostavno želi da iz stanovnika ove zemlje izbriše pola miliona državljana koji žive van BiH, dakle bh. dijasporu, i predložilo zakon po kojem će se izjašnjavati građani BiH o vjerskoj, etničkoj i jezičkoj pripadnosti, a nakon tog popisa primijeniti tog popisa na izračun oko učešća konstitutivnih naroda, građana i ostalih u vlasti u BiH na svim nivoima. To je zloupotreba ovoga popisa jer je to pokušaj da se kroz popis stanovništva legaliziraju posljedice etničkog čišćenja u BiH.“
„Dakle, ako nema popisa po nacionalnoj osnovi, onda nam pada Ustav - jer Ustav BiH se zasniva na konstitutivnosti tri ravnopravna naroda.“
On takođe kaže da bi se novim popisom došlo do podataka koji ne idu u prilog bošnjačkim političarima - koliko je povrataka bilo u RS, a koliko u FBiH, kao i o tačnom broju žrtava proteklog rata.
„Ovo je zemlja tri naroda verificiranih zakonom i ustavom priznata, tri jezika, i u svakom slučaju i četiri religije, odnosno dvije crkve i dvije religijske zajednice.“
„Možemo obaviti popis po svim onim elementima na koje smo obavezni po metodologiji popisa koju propisuje EU, a ukoliko se eventualno postigne dogovor, odnosno konsenzus i o nekim dodatnim pitanjima, oni se mogu uključiti. Ako ne, onda možemo obaviti popis po onim elementima na koje smo svakako obavezni.“
„Smatramo da je to prilika da se prikupe svi neophodni podaci o stanovništvu, kao i svim drugim relevantnim stvarima uz taj popis koji su značajni za kvalitet strategija, raznih projekata i drugih akata u budućnosti, kao i određenih irelevantnih činjenica od značaja za ostvarivanje ljudskih prava grđana BiH.“
Ako se uzme u obzir da popis zahtijeva izuzetno detaljne i dugotrajne pripreme, nije jasno da li će BiH stići obaviti popis 2011. godine. Demografi upozoravaju da će, ukoliko se ne izvrši popis, BiH ostati bez osnovnih pokazatelja na osnovu kojih se planiraju strateška pitanja u društvenom i ekonomskom razvoju.
Procjene UN-a su da će 2011. godine 233 zemlje provesti popis, a da samo Somalija i Liban neće to uraditi iz političkih i bezbjednosnih razloga. Demografi strahuju da će im se pridružiti i BiH. A to zavisi od toga kada će se popis vratiti sa političkog na strateški teren.
